Čista linija je potomstvo nastalo samooplodnjom roditeljskih individua u toku nekoliko generacija. Po genetičkoj konstituciji je homozigotno i maksimalno međusobno slično (teorijski čak istovetno). Variranje među ovakvim jedinkama može se pripisati isključivo ekološkim faktorima. Čista linija može da se dobije u odnosu na određenu osobinu i sadrži jedinke koje su homozigotne za alelne parove gena koji tu osobinu determinišu. Za pripadnike čiste linije kaže se da su „breed true“ = prava sorta, pasmina, soj jer uvek daju identično potomstvo bilo pri samooplodnji ili međusobnom ukrštanju. Čiste linije služe za proizvodnju F1 hibrida. Ukrštanjem roditeljskog para iz dve različite čiste linije uspostavlja se heterozigotnost sa ispoljenom željenom osobinom, ali se ona dalje ne prenosi na potomstvo tako dobijene individue. F1 hibridi nisu „breed true“, ali često ispoljavaju heterozis – hibridno bujanje, karakteristiku da su po željenoj osobini bolji od oba roditelja.

Kesica semena F1 generacije prkosa dobijene ukrštanjem dve čiste linije.

Literatura

uredi
  • Rot, H. (1973): Enciklopedijski leksikon mozaik znanja - Biologija, Tom 19. Interpres, Beograd
  • Tootill, E. (1984): The Penguin Dictionary of Botany. Market House Books Ltd.