Šablon:IČ-Gojaznost

Poređenje miša koji nije u stanju da proizvede leptin što dovodi do gojaznosti (levo), i normalnog miša (desno)
Poređenje miša koji nije u stanju da proizvede leptin što dovodi do gojaznosti (levo), i normalnog miša (desno)

Gojaznost (lat. obesitas) je hronična bolest (bolesno stanje), koja se ispoljava prekomernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem telesne mase. Svako povećanje telesne mase za 10% i više od idealne označava se kao gojaznost. Osobe se smatraju gojaznima kada njihov indeks telesne mase (engl. body mass index, BMI), mera koja se dobija kada se telesna masa osobe u kilogramima podeli kvadratom visine te osobe u metrima, prekorači 30 kg/m2, dok se osobe u opsegu 25—30 kg/m2 definišu kao preteške. Neke istočnoazijske zemlje koriste niže vrednosti. Epidemija ovog oboljenja je širom sveta u stalnom porastu, pa se gojaznost svrstava među vodeće bolesti savremene civilizacije. Ona dovodi do brojnih i teških komplikacija na mnogim organima i organskim sistemima. Osim što spada u glavne faktore rizika za nastanak široke lepeze kardiovaskularnih oboljenja, ona deluje i indirektno (agravirajućim efektom) uzrokujući druge bolesti. Na taj način, gojaznost pored očiglednih estetskih, može da stvori i ozbiljne zdravstvene probleme i da tako utiče na kvalitet života. Gojaznost povećava verovatnoću pojave raznih oboljenja, naročito srčanih oboljenja, dijabetesa tipa 2, opstruktivne apneje tokom sna, određenih vrsta raka, artroze i astme.

Gojaznost je najčešće uzrokovana kombinacijom prekomernog unosa energetski hranljivih materija, nedostatka fizičke aktivnosti i genetske osetljivosti, mada su na neke slučajeve uticali prvenstveno geni, poremećaji endokrinog sistema, lekovi ili psihijatrijska bolest.