Smrtnost povezana sa gojaznošću

Gojaznost je važan faktor rizika za mnoge fizičke i mentalne bolesti. Opšte prihvaćeno gledište je da prekomerna težina uzrokuje slične zdravstvene probleme kao i gojaznost, mada u manjoj meri.[1]

Smrtnost povezana sa gojaznošću
Gojaznost uzrokuje brojne medicinske komplikacije koje imaju negativan uticaj na ljudski' kvalitet života
 
Srčani udar (Myocardial infarct)

Koronarna arterijska bolest

уреди

Gojaznosti je povezana sa kardiovaskularnim bolestima uključujući anginanu i srčanim udarom.[2][3] Prema jednom izveštaju iz 2002. godine 21% ishemijskih srčanih bolesti su posledica gojaznosti,[1] dok evropski konsenzus iz 2008. godine navodi 35%.[4]

Kongestivno zatajenje srca

уреди

Gojaznost je povezana sa oko 11% slučaja zatajenja srca kod muškaraca i 14% kod žena.[5]

Visok krvni pritisak

уреди

Više od 85% osoba sa hipertenzijom ima BMI veći od 25.[5] Rizik od hipertenzije je pet puta veći kod gojaznih osoba u odnosu na osobe normalne težine. Definitivna veza između gojaznosti i hipertenzije je utvrđena koristeći životinje i kliničke studije, iz čega je zaključeno da postoje višestruki potencijalni mehanizmi za gojaznošću indukovanu hipertenziju. Ti mehanizmi obuhvataju aktivaciju simpatičkog nervnog sistema, kao i aktivaciju renin–angiotenzin–aldosteronskog sistema.[6] Povezanost hipertenzije i gojaznosti je isto tako bila opisana kod dece.[7]

Abnormalni nivoi holesterola

уреди

Gojaznost je povezana sa povećanim LDL holesterolom (lošim holesterolom) i sniženim HDL holesterola (dobrog holesterola).[5][8]

Tromboza dubokih vena i plućna embolija

уреди

Gojaznost uvećava rizik od venskog tromboembolizma za 2,3 puta.[9][10]

Vidi još

уреди

Reference

уреди
  1. ^ а б „Obesity and overweight”. World Health Organization (на језику: енглески). Приступљено 17. 5. 2016. 
  2. ^ Poirier P, Giles TD, Bray GA, et al. (maj 2006). „Obesity and cardiovascular disease: pathophysiology, evaluation, and effect of weight loss”. Arteriosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology. 26 (5): 968—76. CiteSeerX 10.1.1.508.7066 . PMID 16627822. doi:10.1161/01.ATV.0000216787.85457.f3. 
  3. ^ Yusuf S, Hawken S, Ounpuu S, et al. (2004). „Effect of potentially modifiable risk factors associated with myocardial infarction in 52 countries (the INTERHEART study): case-control study”. The Lancet. 364 (9438): 937—52. PMID 15364185. doi:10.1016/S0140-6736(04)17018-9. 
  4. ^ Tsigos C, Hainer V, Basdevant A, et al. (2008). „Management of obesity in adults: European clinical practice guidelines”. Obes Facts. 1 (2): 106—16. PMID 20054170. doi:10.1159/000126822.  as PDF Архивирано 2015-10-17 на сајту Wayback Machine
  5. ^ а б в Haslam DW, James WP (oktobar 2005). „Obesity”. Lancet. 366 (9492): 1197—209. PMID 16198769. doi:10.1016/S0140-6736(05)67483-1. 
  6. ^ Rahmouni K, Correia ML, Haynes WG, Mark AL (januar 2005). „Obesity-associated hypertension: new insights into mechanisms”. Hypertension. 45 (1): 9—14. PMID 15583075. doi:10.1161/01.HYP.0000151325.83008.b4. 
  7. ^ Chiolero A, Bovet P, Paradis G, Paccaud F (mart 2007). „Has blood pressure increased in children in response to the obesity epidemic?”. Pediatrics. 119 (3): 544—53. PMID 17332208. doi:10.1542/peds.2006-2136. 
  8. ^ Malnick, S. D. H.; Knobler, H. (1. 9. 2006). „The medical complications of obesity”. QJM (на језику: енглески). 99 (9): 565—579. ISSN 1460-2725. PMID 16916862. doi:10.1093/qjmed/hcl085. 
  9. ^ Ageno W, Becattini C, Brighton T, Selby R, Kamphuisen PW (januar 2008). „Cardiovascular risk factors and venous thromboembolism: a meta-analysis”. Circulation. 117 (1): 93—102. PMID 18086925. doi:10.1161/CIRCULATIONAHA.107.709204. 
  10. ^ Darvall KA, Sam RC, Silverman SH, Bradbury AW, Adam DJ (februar 2007). „Obesity and thrombosis”. Eur J Vasc Endovasc Surg. 33 (2): 223—33. PMID 17185009. doi:10.1016/j.ejvs.2006.10.006. 

Literatura

уреди
 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).