Šablon:IČ-Martovski pogrom 2004.

Vernici izlaze iz porušenog srpskog pravoslavnog manastira Devič, kojeg su francuski vojnici zbog čestih napada albanskih terorista ogradili bodljikavom žicom.
Vernici izlaze iz porušenog srpskog pravoslavnog manastira Devič, kojeg su francuski vojnici zbog čestih napada albanskih terorista ogradili bodljikavom žicom.

Martovski pogrom 2004. označava pogrom srpskog civilnog stanovništva na Kosovu i Metohiji marta 2004. godine koji su organizovali OVK i albanski ekstremisti. Martovskom pogromu 2004. prethodila su brojna ubistva, otmice i uništavanja imovine u prisustvu međunarodnih snaga koje nisu adekvatno reagovale.

Neposredan povod za realizaciju pogroma bilo je objavljivanje vesti o davljenju trojice albanskih dečaka u reci Ibar, u selu Čabra, u srpskoj opštini Zubin Potok, za čiju su smrt albanski i svetski mediji najpre okrivili Srbe iz susednog sela Zupče. Od 17. do 19. marta 2004. proteran je veliki broj Srba i drugog nealbanskog stanovništva, spaljene su njihove kuće i oskrnavljeni su srpski kulturno-istorijski spomenici. Dva dana otvorenog napada na srpsko civilno stanovništvo na Kosovu i Metohiji dovela su do masovnog progona Srba, najmasovnijeg od 1999.

Procenjuje se da je više od 4.000 ljudi izgnano iz svojih kuća, širom Kosova i Metohije, poginulo 28 ljudi, više od 900 ljudi je pretučeno i teško povređeno, uništeno je 19 spomenika kulture prve kategorije i 16 pravoslavnih crkava koje nisu kategorisane. Uništeno je oko 10.000 vrednih fresaka, ikona, putira i mnogih drugih crkvenih relikvija, kao i knjige krštenih, venčanih i umrlih. Oko 935 srpskih, romskih i aškalijskih kuća je spaljeno i uništeno. Od Srba je etnički očišćeno šest gradova i devet sela. Pored javnih osuda od svih međunarodnih aktera mnogi učesnici su do danas ostali nekažnjeni.