Шињел

Приповетка руског писца Николаја В. Гогоља

Šinjel (rus. Шинель) je pripovetka ruskog pisca Nikolaja V. Gogolja rođenog u Ukrajini, i pripada ciklusu "Peterburške priče". Prvo objavljivanje dela došlo je 1842.. Priča i njen autor imali su veliki uticaj na rusku književnost, kao što je izraženo u citatu o ruskim piscima realistima iz Ežen-Melkiora de Vogea „Svi mi izlazimo iz Gogoljevog šinjela" (često se ovaj citat pogrešno pripisuje Fjodoru Dostojevskom). Pišući 1941. godine, Vladimir Nabokov je pripovetku nazvao „Najvećom ruskom pripovetkom napisanom ikada“. [1]

Šinjel
Nastanak
Orig. naslovŠinelь
AutorNikolaj Vasiljevič Gogolj
ZemljaRuska Imperija
Jezikruski
Sadržaj
LokalizacijaRuska Imperija; XIX vek
Izdavanje
Datum1842

Priča je prilagođena različitim scenskim i filmskim interpretacijama.

Tema uredi

Život nižeg činovnika Akakija Akakijeviča i njegovi događaji sa šinjelom. Prema rečima autora, događaji su istiniti.

Kompozicija uredi

Kompozicija se odvija hronološki, a pripovetka spada u nefabularnu prozu, odnosno prozu u kojoj nema puno događanja i u kojoj fabula nije na prvom mestu. Šinjel započinje uvodom u kojem se opisuje Akakijev lik i život, a zatim dobijanjem novog šinjela radnja se zapliće i kulminira krađom istog. Smrću glavnog lika pripovetka se raspliće i završava epilogom (dodatkom), koji za razliku od prethodnih delova pripovetke dobija fantastičnu dimenziju i u kojem se pojavljuje duh protagoniste u obliku Akakijevog mrtvog tela. Pomoću Akakijevog duha vrši se osveta, pravda biva zadovoljena, a za Akakija život počinje tek nakon smrti.

Uticaj uredi

Velikoj popularnosti pripovetke pripomogao je kritičar Ežen-Melkior de Voge svojim citatom: „Svi smo mi izašli iz Gogoljevog Šinjela“ (često se greškom ovaj citat pripisuje Dostojevskom). Vladimir Nabokov je 1941. nazvao Šinjel najboljom ruskom pripovetkom svih vremena.

Reference uredi

  1. ^ Nabokov, Vladimir. „The Art of Translation”. The New Republic. Pristupljeno 24. 5. 2020. 

Spoljašnje veze uredi