Homo consumericus (lažni latinski za čovek koji konzumira) je neologizam koji se koristi u društvenim naukama, najpoznatiji primeri su Gad Sad u njegovoj knjizi The Evolutionary Bases of Consumption i Žil Lipovecki u knjizi Paradoksalna sreća: Ogled o hiperpotrošačkom društvu.[2][3][4] Po njima ali i po drugim autorima fenomen masovnog konzumiranja se može porediti i naći u ljudskoj fiziologiji kako je shvata evolucionarna teorija, pokazujući sličnosti između darvinizma i porošačkog ponašanja.[5][6] Lipovecki primećuje da je novo doba sa sobom dovelo novog tip tbz. treći tip Homo consumericus, koji je nepredvidiv i nezasitnjiv.[7]

Tržni centar je bio opisan kao novi „hram konzumerizma”[1]

Sličan izraz Homo Consumens je koristio Erih From u svojoj knjizi Socijalistički humanizam, napisanoj 1965. godine.

Reference uredi

  1. ^ Clay, Grady (17. 2. 1985). „Cathedrals of Consumption: The Malling of America”. The New York Times. 
  2. ^ Gad Saad, The Evolutionary Bases of Consumption (Routledge). 2007. ISBN 978-0-8058-5149-6.
  3. ^ Gilles Lipovetsky, Le bonheur paradoxal, Essai sur la société d'hyperconsommation, (éditions Gallimard, 2006)
  4. ^ Žil Lipovecki; Paradoksalna sreća : ogled o hiperpotrošačkom društvu; Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. 2008. ISBN 978-86-7543-155-8.
  5. ^ Jill M. Sundie 'Where is Homo Consumericus', Contemporary Psychology: APA Review of Books (2007) Arhivirano 2011-07-06 na sajtu Wayback Machine
  6. ^ George Siomkos, 'Homo Consumericus: The Coming of the Post-Modern Consumer', Marketing Week , Special Issue No. 1.000, April 5, 2004
  7. ^ Detrás del Telón – Homo Consumericus Arhivirano 2008-09-05 na sajtu Wayback Machine