Sarkastodon
Sarkastodon (Sarkastodon — „mesnati zub”) je izumrli rod placentalnih sisara, iz izumrle potporodice Oxyaeninae unutar izumrle porodice Oxyaenidae, koji je u periodu srednjeg eocena nastanjivao područje Azije.[1][2][3]
Sarkastodon Vremenski raspon: eocen
srednji | |
---|---|
![]() | |
rekonstrukcija izgleda vrste Sarkastodon mongoliensis | |
![]() | |
ilustracija lobanje vrste Sarkastodon mongoliensis | |
Naučna klasifikacija ![]() | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Mammalia |
Red: | †Oxyaenodonta |
Porodica: | †Oxyaenidae |
Potporodica: | †Oxyaeninae |
Rod: | †Sarkastodon Granger, 1938 |
Tipska vrsta | |
†Sarkastodon mongoliensis Granger, 1938
| |
Vrste | |
|
Etimologija naziva
urediRod: | Porijeklo naziva od: | Značenje naziva: |
---|---|---|
Sarkastodon | mesnati zub |
Vrste: | Porijeklo naziva od: | Značenje naziva: |
---|---|---|
S. henanensis | henanski Sarkastodon | |
S. mongoliensis | mongolski Sarkastodon |
Opis
urediVrste iz roda Sarkastodon su bile najveći predstavnici izumrle potporodice Oxyaeninae, kao i izumrle porodice Oxyaenidae. Po svojoj građi tjela su nalikovale na medvjede ili povećeg žderavca sa dugim repom. Lobanje kod ovi vrsta su bile kratke, široke i masivne, i po svom obliku su nalikovale na mačje lobanje. Zubi su bili slični zubima predstavnika porodice hijene i bili su prilagođeni drobljenju kostiju.[4][5] Zubna formula kod ovi vrsta je 2.1.3.11.1.3.2. Ošti pretkutnjaci (koji formiraju grubu pravolinisku oštricu) i drobeći kutnjaci su omogućavali ovim vrstama da se hrane i sa mesom i sa kostima.[3][6] Ove vrste su se kretale plantigradno.
Vrsta Sarkastodon mongoliensis je po veličini bila približna polarnom medvjedu. Dostizala je dužini od 2,6 do 3 m (uključujući i rep dužine oko 1,7 m)[7], težinu od 600 do 800 kg,[8] a u kukovima visinu od 125 cm.[a] Lobanja ove vrste je bila duga oko 53 cm, a široka oko 38 cm.
Ponašanje i paleoekologija
urediVrste iz roda Sarkastodon su bile veliki kopneni hipermesojedi koji su u prošlosti nastanjivali šume i brdovite prostore Mongolije i Kine. Ove vrste su lovile svoj veliki plijen (kao što su izumrle vrste nosoroga i predstavnici izumrli porodica Brontotheriidae i Chalicotheriidae) iz zasjede, ali su se takođe hranile i sa strvinama.[7] Trebalo bi takođe napomenuti da ove vrste nisu bile prilagođene brzom trčanju.[7]
U popularnoj kulturi
urediU video-igri "Jurassic World: The Game" se među mnogim izumrlim životinjama dostupnim u igri pojavljuje i neimenovana vrsta iz roda Sarkastodon.[9]
Sistematika
urediKlasifikacija
urediVrste: | Rasprostranjenost fosila i lokacija: |
Vremenski raspon: |
---|---|---|
†S. henanensis (Tong & Lei, 1986)[10] | Kina (pokrajina Henan) | 45,0 do 42,0 mil. god. |
†S. mongoliensis (Granger, 1938)[11] | Kina (autonomna regija Unutrašnja Mongolija) | 45,0 do 39,9 mil. god. |
Filogenija
urediDolje prikazan kladogram predstavlja filogenetske veze roda Sarkastodon.[12][13][14][15]
Pan-Carnivora |
|
†Altacreodus/Tinerhodon grupa | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Vremenska rasprostranjenst roda Sarkastodon unutar porodice Oxyaenidae
uredi![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sr/timeline/9f0sfakhtnibkh7khi6rhlikk2ugvay.png)
Vidi još
urediNapomene
uredi- ^ Do sada znani fosilni ostaci vrste Sarkastodon mongoliensis su donja vilica i lobanja, te su ove ovdje priložene dimenzije i izgled ove vrste rezultat poređenja sa izgledom i dimenzijama fosila vrsta iz srodni rodova unutar potporodice Oxyaeninae.
Reference
uredi- ^ L. Van Valen (1967) "New Paleocene insectivores and insectivore classification." Bulletin of the American Museum of Natural History 135(5):217-284
- ^ McKenna, Malcolm C.; Bell, Susan K. (1997). Classification of Mammals Above the Species Level. New York: Columbia University Press. ISBN 978-0-231-11012-9. Pristupljeno 16. 3. 2015.
- ^ a b G. F. Gunnell (1998) "Creodonta". In C. M. Janis, K. M. Scott, and L. L. Jacobs (eds.), "Evolution of Tertiary Mammals of North America, Volume 1: Terrestrial Carnivores, Ungulates, and Ungulate like Mammals", Cambridge University Press, 703 pages ISBN 9780521355193
- ^ Rose, K. D. (2006). The Beginning of the Age of Mammals. Johns Hopkins University Press, Baltimore. ISBN 978-0-8018-8472-6.
- ^ Werdelin, L. (1989). „Constraints and adaptations in the bone-cracking canid Osteoborus (Mammalia: Canidae)”. Paleobiology. 15 (4): 387—401. doi:10.1017/S009483730000957X.
- ^ Muizon, C. de; Lange-Badré, B. (2007). „Carnivorous dental adaptations in tribosphenic mammals and phylogenetic reconstruction”. Lethaia. 30 (4): 353—366. doi:10.1111/j.1502-3931.1997.tb00481.x.
- ^ a b v Prothero, Donald R. (2016). The Princeton Field Guide to Prehistoric Mammals. Princeton University Press. str. 125. ISBN 9781400884452.
- ^ Sorkin, B. (2008). „A biomechanical constraint on body mass in terrestrial mammalian predators”. Lethaia. 41 (4): 333—347. doi:10.1111/j.1502-3931.2007.00091.x.
- ^ Sarkastodon - Jurassic World: The Game Wiki
- ^ Y. Tong and Y. Lei (1986) "Fossil Creodonts and Carnivores (Mammalia) from the Hetaoyuan Eocene of Henan." Vertebrata PalAsiatica 24(3):210-221
- ^ W. Granger (1938) "A giant oxyaenid from the Upper Eocene of Mongolia." American Museum Novitates 969:1-5
- ^ Gunnel, Gregg F.; Gingerich, Philip D. (30. 9. 1991). „Systematics and evolution of late Paleocene and early Eocene Oxyaenidae (Mammalia, Creodonta) in the Clarks Fork Basin, Wyoming” (PDF). Contributions From the Museum of Paleontology. The University of Michigan. 28 (7): 141—180. Pristupljeno 3. 1. 2010.
- ^ Solé, F. & Ladevèze, S. (2017) "Evolution of the hypercarnivorous dentition in mammals (Metatheria, Eutheria) and its bearing on the development of tribosphenic molars." Evolution & Development, 19(2), 56–68.
- ^ Prevosti, F. J. & Forasiepi, A. M. (2018) "Introduction. Evolution of South American Mammalian Predators During the Cenozoic: Paleobiogeographic and Paleoenvironmental Contingencies", Springer Geology. Springer, Cham.
- ^ Shawn P. Zack (2019). „A skeleton of a Uintan machaeroidine 'creodont' and the phylogeny of carnivorous eutherian mammals”. Journal of Systematic Palaeontology. 17 (8): 653—689. doi:10.1080/14772019.2018.1466374.