Morski neogeni sprud na Kalemegdanu
Profil morskog neogenog spruda se nalazi u Beogradu, južno od ušća Save u Dunav. To je najseverniji ogranak brdovite Šumadije, a završava se strmim stranama na obalama Save i Dunava. Godine 1969. ovaj profil je stavljen pod zaštitu države kao spomenik prirode.[1]
![Profil neogenog spruda na Kalemegdanu](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/22/%D0%A1%D0%B2%D1%98%D0%B5%D1%82%D0%BB%D0%BE%D0%BF%D0%B8%D1%81_%D0%9A%D0%B0%D0%BB%D0%B5%D0%BC%D0%B5%D0%B3%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%80%D1%82%D0%B05.jpg/220px-%D0%A1%D0%B2%D1%98%D0%B5%D1%82%D0%BB%D0%BE%D0%BF%D0%B8%D1%81_%D0%9A%D0%B0%D0%BB%D0%B5%D0%BC%D0%B5%D0%B3%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%80%D1%82%D0%B05.jpg)
Slojevi ovih profila su jasno uočljivi kod Zoološkog vrta grada Beograda i ispod Pobednika. Ovi profili Kalemegdana[2] sa Beogradskom tvrđavom čine nerazdvojivu celinu i predstavljaju simbol grada i njegove istorije.
Geološka struktura
уредиZnačaj ovog profila je u tome što omogućava sagledavanje kompleksne geološke strukture na mestu gde je izgrađen Beograd. Otkriveni miocenski sedimenti grade uzdignuće nastalo kretanjem slojeva pod uticajem radijalnih tektonskih pokreta, a ovaj lokalitet predstavlja najstariji stadijum u istoriji nekadašnjeg Panonskog mora.[3] U samom centru Kalemegdanskog uzvišenja nalaze se sedimenti peščara gde je pronađeno više od 50 vrsta fosila mekušaca. Preko njih taloženi su kasniji slojevi spruda, lajtovački krečnjak i lajtovački karbonatni peščar.[4]
Reference
уреди- ^ „Spomenik prirode”. Архивирано из оригинала 04. 03. 2016. г. Приступљено 13. 01. 2017.
- ^ „Kalemegdan”. Архивирано из оригинала 18. 01. 2017. г. Приступљено 13. 01. 2017.
- ^ „Geološko nasleđe – spomenici prirode”. Архивирано из оригинала 18. 01. 2017. г. Приступљено 13. 1. 2017.
- ^ „“The Profile of the Marine Neogene Sandbank in Kalemegdan””. Danube virtual museum. Архивирано из оригинала 09. 10. 2016. г. Приступљено 11. 1. 2017.