Santorio Santorio (29. mart 1561—22. februar 1636,[1] Sanctorio Sanctorio, Santorio Santorii, Sanctorius of Padua, Sanctorio Sanctorius[2]) bio je mletački fiziolog, lekar, i profesor, koji je uveo kvantitativni pristup u medicinu. On je takođe poznat kao izumitelj nekoliko medicinskih uređaja, uključujući termometar. Njegov rad De Statica Medicina, napisan 1614, je izdavan mnogo puta i uticao je na generacije lekara.[3][4]

Santorio Santorio
Lični podaci
Datum rođenja(1561-03-29)29. март 1561.
Mesto rođenjaKopar, Mletačka republika
Datum smrti22. фебруар 1636.(1636-02-22) (74 год.)
Mesto smrtiVenecija, Mletačka republika
Naučni rad
AkademijaUniverzitet u Padovi
Poznat poOtkrića u oblasti metabolizma i izum tehničkih instrumenata

Život уреди

Santoriova majka je bila plemkinja iz mediteranskog obalskog grada Kopra (u današnjoj jugozapadnoj Sloveniji, koji je u to vreme bio deo Mletačke republike), gde je i on rođen.[5] Santoriov otac je bio plemić iz Furlanije koji je radio za Mletačku republiku.

On je stekao obrazovanje u svom rodnom gradu, i zatim je pohađao Univerzitet u Padovi, na kome je stekao svoju medidinsku doplomu 1582. godine.[5]

Rad уреди

Santorio je radio kao personalni lekar za plemstvo od 1587 do 1599, nakon čega je otvorio ordinaciju u Veneciji.

Od 1611 do 1624, Santorio je bio šef katedre za teoretsku medicinu na Univerzitetu u Padovi, gde je izvodio eksperimente sa temperaturom, respiracijom i težinom.

Njegove prakse i razmišljanja su sledile Hipokratske i Galenske principe, ali je on bio je entizijastični eksperimentalista.[5]

Reference уреди

  1. ^ Pintar, Ivan (1925). „Sanctorius Sanctorius”. Ур.: Vide Ogrin, Petra; Cankar, Izidor; et al. Slovenski biografski leksikon (на језику: Slovenian). ISBN 978-961-268-001-5. [мртва веза]
  2. ^ Pearce, J.M.S. „A Brief History of the Clinical Thermometer”. Oxford University Press. Приступљено 17. 7. 2016. 
  3. ^ „SANTORIO, Santorio (1561–1636): Medicina Statica: Being the Aphorisms of Sanctorius...”. Hagströmerbiblioteket. Приступљено 22. 12. 2017. 
  4. ^ Zupanič Slavec, Zvonka (2001). „Vpliv Santorijevih del na Dubrovčana Đura Armena Baglivija” [The Influence of Santorio Santorii on Đuro Armen Baglivi from Dubrovnik] (PDF). Medicinski razgledi (на језику: Slovenian и енглески). 40 (4): 443—450. 
  5. ^ а б в Van Helden, Al (1995). „Santorio Santorio”. The Galileo Project. Приступљено 22. 12. 2017. 

Spoljašnje veze уреди