Đurđa Trajković (Beograd, Jugoslavija, Srbija, 1981) je profesorka španskog jezika i hispanskih književnosti, feministička teoretičarka i aktivistkinja. Od 2020. godine radi u Rekonstrukciji Ženski fond kao koordinatorka fonda.[1]

Đurđa Trajković
Djurdja300-1
Mesto rođenjaBeograd
 Jugoslavija sada Srbija
UniverzitetUniverzitet u Viskonsinu, Medison, SAD
Zanimanjeprofesorka hispanskih studija

Biografija уреди

Đurđa Trajković je rođena u Beogradu, 23. januara 1981. godine. Pohahađala je Treću beogradsku gimnaziju, a 1998. godine odlazi u SAD da završi poslednji razred srednje škole. Po povratku iz SAD-a upisuje Filološki fakultet, odsek za hispansku filologiju. Posle završetka osnovnih studija vraća se u SAD gde na Univerzitetu u Viskonsinu, Medison, SAD prvo završava master studije a onda i doktorira španski jezik i hispanske književnosti na odseku za španski i portugalski.[1] Posle stečenog doktorata ostaje da radi na Univerzitetu i kao gostujuća profesorka na Univerzitetu u Tenesiju, Noksvil; Univerzitetu u Mičigenu, En Arbor; kao i na Indiana Univerzitetu u Blumingtonu. 2016. godine vraća se u Srbiju i počinje da radi na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju. 2020. godine odlučuje da napusti rad na Univerzitetu i pridružuje se timu Rekonstrukcija Ženski Fond.[2]

Društveni angažman уреди

Odrastanje u Jugoslaviji tokom 1990-ih godina je politički formiralo i oblikovalo Đurđu. Od najranijih sećanja političko-društvenog učestvovanja je potpisivanje peticije protiv Slobodana Miloševića 1991. godine na koje ju je odvela majka. Upravo je ona i zaslužna za Đurđina znanja o feminizmu i za promišljanja o nepravednim i nejednakim odnosima između žena i muškaraca. Kroz konstantne razgovore i diskusije sa majkom o potrebi promena društevnih odnosa u okviru porodice, ravnopravnoj raspodeli posla, drugačijim heteroseksualnim odnosima, važnosti zaposlenja, ekonomskoj nezavisnosti žena, za Đurđu postaje krucijalno da bude finansijski nezavisna.[3] Njena finansijska kultura se formira još u osnovnoj školi kad, pored podrške roditelja, počinje da štedi novac za ispunjenje svog sna - odlazak u SAD.

Tokom studija u SAD-u njeni stavovi i razmišljanja dobijaju nove dimenzije. Aktivizam usmerava na učionicu smatrajući da je najvažnije naučiti studentkinje i studente da čitaju, pišu i razmišljaju[4]. Kroz različite vežbe pisanja ohrabrivala je i edukovala studente i studentkinje o načinima sofisticirane nenasilne borbe protiv nasilja i diskriminacije. Držala je kurseve o nasilju u Latinskoj Americi na Univerzitetu u Mičigenu kao i kurseve iz feminističke teorije, književnosti i umetnosti u Latinskoj Americi na američkim univerzitetima.

Radovi i publikacije уреди

Tokom svoje akademske karijere bavi se pitanjima odnosa estetike i politike u književnosti i umetnosti, ženskim pisanjem u Latinskoj Americi, feminističkom teorijom kao i postkolonijalnom istorijom književnosti i avangardnim pokretima u Argentini.

Neke od najznačajnijih publikacija su:

  • “Reception without receptivity: Race, Class, Nation: Ambiguos Identities in former Yugoslavia” with Marjan Ivković, ed. M. Bojadzijev & K. Klingan, Balibar / Wallerstein’s ‘Race, Nation, Class’“, Berlin, Argument Verlag & HKW, 2018, 223-237.[5]
  • “The Limits of Translation: The Power of the Untranslatable with Jorge Luis Borges”, Cultures in Translation, 2018.
  • “Post-autonomija u argentinskoj književnosti” Književna istorija, 2018.
  • “O posthegemoniji i negativnom angažmanu u argentinskoj književnosti: Rodolfo Volš i Osvaldo Lamborgini”, Angažman: uvod u studije angažovanosti. Novi Sad: Akademska knjiga, 2017.[6]
  • “Aesthetic Interventions in Post-2001 Argentina: the Curious Case of Fernanda Laguna.”Chasqui 45:1 (2016): 109-121.[7]
  • “La pareja perfecta? Las editoriales cartoneras y agencia cultural,” Eds. Zulema Moret and Gonzálo Leiva. Agencia, educacíon, arte en América Latina y la frontera. New York: Escribana Books. (forthcoming, 2017).
  • “Nomadic Avant-Garde in Argentina: The Curious Case of Washington Cucurto.” Hispanófila 171: 3 (2014): 321-335.[8]
  • “Lost in Translation: Cartonera Publishing as a Traveling Concept,” Traveling Concepts, Metaphors, and Narratives. Literary and Cultural Studies in the Age of Interdisciplinary Research. Eds. Sibylle Baumbach, Beatrice Michaelis, and Ansgar Nuenning. Trier: WVT. 233-247, 2012.[9]
  • “Public Scholarship and ACTFL standards: The Cartonera community.” FLAG journal.
  • “Cardboard is Life: From Criminals to Artists,” Crítica latinoamericana. 1 (Fall 2012), 1-5.
  • “Literature, Are You There? It’s Me, Eloísa Cartonera.” Akademia Cartonera: A Primer of Latin American Cartonera Publishers. Ed. Ksenija Bilbija and Paloma Celis Carbajal. Madison: Parallel Press. 103-142, 2009.[10]
  • "Oye Loca. From Mariel Boatlift to Gay Cuban Miami." University of Minnesota Press. Peña, Susan. Bulletin of Latin American Research 34:3(2015).[11]
  • "Disidencias: Escritura y Resistencia en el siglo XXI." Textos inéditos de Liliana Angulo, Mario Bellatin, Félix Bruzzone, Elsa Drucaroff, Yuri Herrera, Ondjaki, Santiago Rocangliolo y Pedro Antonio Valdez. Editors: Djurdja Trajkovic and Lauren Pagel. Madison: Rosalita Cartonera and Kaleidoscope, 2012.[12]      
  • Akademia Cartonera: A Primer of Latin American Cartonera Publishers. Ed. Ksenija Bilbija and Paloma Celis Carbajal. Editorial Assistance: Djurdja Trajkovic and Lauren Pagel. Madison: Parallel Press, 2009. [13]

Rekonstrukcija Ženski fond уреди

Od 2020. godine postaje koordinatorka fonda gde je zadužena za prikupljane sredstava, međunarodnu saradnju i finansijsko upravljanje fondom. Uključena je u razne inicijative kao i komitete u polju filantropije i feminističke solidarnosti. Od 2022. godine postaje članica odbora Fenomenal Funds, članica odbora Prospera mreže ženskih fondova, kao i koordinatorka inicijative On the Right Track u kojoj bavi feminističkim odgovorima na porast ekstremne desnice i fundamentalizma.

Nagrade уреди

Dobitnica je brojnih nagrata i grantova među kojima su:

  • 2006 Barbara Hycnar Fellow[14]
  • 2008 Tinker Nave Grant: Field Research in Buenos Aires, Argentina[15]
  • 2009 Humanities Exposed (HEX) Grant, Center for the Humanities[16]
  • 2009 Marie Christine Kohler Fellowship[17]
  • 2009/10 Chancellor’s Fellow for the Humanities[18]
  • 2010 Vilas International Travel Grant[19]
  • 2014 International Research Grant[20]
  • 2019 Global Humanities Institute, Santiago, Chile[21]

Reference уреди

  1. ^ „Linkedin Srbija”. 
  2. ^ „Radni tim”. Rekonstrukcija Ženski fond (на језику: српски). Приступљено 2023-12-29. 
  3. ^ Fiket, Irena; Trajković, Đurđa (2018). „Nema veze, mogu sve sama: usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza akademskih radnica i radnika i raspodela poslova u njihovim domaćinstvima”. Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja, Beograd : Univerzitet, Institut za filozofiju i društvenu teoriju (на језику: српски): 59—75. 
  4. ^ „Djurdja Trajkovic at University of Wisconsin - Madison | Rate My Professors”. www.ratemyprofessors.com. Приступљено 2023-12-29. 
  5. ^ Ivković, Marjan; Trajković, Đurđa (2018). „Reception without Receptivity: Race, Nation, Class: Ambiguous Identities in the Region of Former Yugoslavia”. Contexts of Reception of Race, Nation, Class: Ambiguous Identities (на језику: енглески). 
  6. ^ Trajkovic, Djurdja (2017). „O posthegemoniji i negativnom angažmanu u argentinskoj književnosti: Rodolfo Volš i Osvaldo Lamborgini”. Angažman: uvod u studije angažovanosti (на језику: српски). 
  7. ^ Trajkovic, Djurdja (2016). „Aesthetic Interventions in Post-2001 Argentina: The Curious Case of Fernanda Laguna”. Chasqui (на језику: енглески). 45:1. ISSN 0145-8973. 
  8. ^ Trajkovic, Djurdja (2014). „Nomadic Avant-Garde in Argentina: The Curious Case of Washington Cucurto”. Hispanófila (171): 321—335. ISSN 0018-2206. 
  9. ^ Trajkovic, Djurdja (2012). „Lost in Translation: Cartonera Publishing as a Traveling Concept”. Travelinf Concepts, Metaphors, and Narratives. Literary and Cultural Studies in the Age of Interdisciplinary Research (на језику: енглески). I. 
  10. ^ Trajkovic, Djurdja (2009). „Literature, are you there? It's me, Eloisa Cartonera”. Akademia Cartonera: A Primer of Latin American Publishers (на језику: енглески). I. 
  11. ^ Peña, Susana (2013). Oye Loca: From the Mariel Boatlift to Gay Cuban Miami. University of Minnesota Press. ISBN 978-0-8166-6554-9. doi:10.5749/j.ctt46npvg. 
  12. ^ „‎Disidencias : escritura y resistencia en el siglo XXI (1 of 3) - UWDC - UW-Madison Libraries”. search.library.wisc.edu. Приступљено 2023-12-29. 
  13. ^ „Djurdja Trajkovic | University of Belgrade - Academia.edu”. bg.academia.edu. Приступљено 2023-12-29. 
  14. ^ „Support the Department”. Department of Spanish & Portuguese (на језику: енглески). Приступљено 2023-12-29. 
  15. ^ „- SUPPORTING THE PEOPLE AND ORGANIZATIONS TRANSFORMING LATIN AMERICA”. tinker.org (на језику: енглески). Приступљено 2023-12-29. 
  16. ^ „Public Humanities Exchange (HEX and HEX-U)”. Center for the Humanities (на језику: енглески). Приступљено 2023-12-29. 
  17. ^ „Kohler Fellows @ WID”. Kohler Fellows @ WID (на језику: енглески). Приступљено 2023-12-29. 
  18. ^ „Mellon Wisconsin and Chancellor's Fellowships - Wisconsin Scholarship Hub (WiSH)”. wisc.academicworks.com. Приступљено 2023-12-29. 
  19. ^ „Student Research Grants Competition information”. Graduate School | UW–Madison (на језику: енглески). Приступљено 2023-12-29. 
  20. ^ „International Research and Training Grants for Incoming Graduate Students”. Middle East Studies Program (на језику: енглески). 2022-12-15. Приступљено 2023-12-29. 
  21. ^ „Global Humanities Institutes | Consortium of Humanities Centers and Institutes”. chcinetwork.org. Приступљено 2023-12-29.