Burgija je namenski alat za obradu materijala bušenjem.[тражи се извор] Najpoznatije burgije se zbog svog izgleda i oblika nazivaju spiralne burgije[1], međutim zavisno od materija koji se obrađuje, potrebno je odabrati različite burgije i postupke bušenja.

Burgije su rezni alati koji se upotrebljavaju za završnu obradu rupe i služe za finu obradu već postojećih rupa, tj za doterivanje glatkoće površine i postizanje veće tačnosti izbušenih rupa.

Burgija skida relativno mali sloj materijala sa relativno malom brzinom obrade. Alat postepeno, aksijalno ulazi u rupu. Burgija obrađuje samo prednjim konusnim (stožastim) delom, dok cilindrični deo služi kao vođica i za zaglađivanje rupa. Dužina konusnog dela zavisi o vrsti obrađivanog metala. Veća dužina konusnog dela daje lepšu i čistiju obrađenu površinu. Pravilan rad burgije zavisi od njene konstrukcije, izrade i načina upotrebe.

U radu se susreće puno vrsta i veliki broj burgija. Dele se prema konstrukciji zuba, vrsti materijala, načinu primene, obliku obrađivane rupe, načinu pričvršćivanja. Kod konusnih razvrtala javljaju se posebni uslovi sečenja zbog njihove konstrukcije. Garnitura se u principu sastoji od tri razvrtala:

  • burgija služi za grubu obradu i ima zubaste bridove (zube);
  • burgija ima sitne zube koji pri burgijanju lome strugotinu i služi za finu obradu;
  • burgija ima ravne ili spiralne zube kontinuirano po celoj dužini brida i služi za najfiniju obradu.

Bušenje metala уреди

HSS-burgije sa izbrušenim vrhom prikladne su za metale koji ne sadrže gvožđe. To su aluminijum, bakar, mesing, cink i nelegirani čelik. Za plemeniti čelik prikladne su burgije od visokokvalitetnog čelika za brži rad sa legurom kobalta (HSS-E) ili su čak potrebne burgije sa slojem titana. One su skuplje od običnih HSS-burgija, ali zato omogućuju bušenje specijalnog čelika bez visokog trošenja burgije.

Bušenje drveta уреди

Spiralne burgije za drvo imaju dugačak, tanak vrh u sredini koji služi za centriranje. Većinom se prave od legure hroma i vanadijuma .[1]. Oni narezuju drvna vlakna, skidači strugotina koji se nalaze unutra čisto vade vlakna materijala. Za veće prečnike burgija najčešće se koriste Forstner-burgije, umetničke burgije ili burgije za rupe za okove. Za dublja bušenja u drvo koriste se Levis-burgije, vijugave burgije, čiji je vrh za centriranje dodatno je opremljen finim uvlačnim navojem.

Bušenje betona уреди

Za bušenje zidova od klinkera, opeke, betona, kamena i drugog tvrdog materijala burgija ima oštricu je opremljenu pločicom od tvrdog metala i obično je u oblika dleta budući da burgije zbog udarne energije moraju biti vrlo robusne[1]. Potrebno je korišćenje vibracione bušilice ili hamer bušilice. Ako se zid sastoji od šupljeg kamena sa poroznim materijalom buši se samo rotaciono, dakle bez udaranja. Isto važi za porozne cigle i zidove od pločastih elemenata.

Izvori уреди

Reference уреди

  1. ^ а б в „Bosch Leksikon: Vrste burgija, pristup 18. septembar 2012”. Архивирано из оригинала 23. 4. 2011. г. Приступљено 18. 9. 2012. 

Reference уреди

Spoljašnje veze уреди