Kulturologija ili nauka o kulturi je grana društvenih nauka koja se bavi naučnim razumevanjem, opisom, analizom i predviđanjem kultura u celini. Dok su etnologija i antropologija proučavale različite kulturne prakse uključujući različite aspekte: sociološke, psihološke itd., ipak disciplina je usmerena isključivo na kulturne aspekte.[1]

U Rusiji

уреди

Pojam kulturologije (ruski: культурология), kao interdisciplinarne grane humanističkih nauka, može se pratiti u Sovjetskom Savezu od kasnih 1960-ih i povezati s radom Mihaila Bahtina, Alekseja Loseva, Sergeja Averinceva, Georgija Gačeva, Jurija Lotmana, Vjačeslava Ivanova, Vladimira Toporova i drugih.[2] Ova vrsta istraživanja dovela je u pitanje marksistički društveno-politički pristup kulturi.

Između 1980. i 1990. kulturologija je dobila službeno priznanje u Rusiji i legalizovana je kao oblik znanosti i predmet studija u institucijama visokog obrazovanja. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, uveden je na popis specijalnosti za koje se mogu dodeliti naučni stupnjevi Više komisije za overu u Rusiji i danas je predmet proučavanja tokom prve godine na institucijama visokog obrazovanja i srednjim školama.[3]

Ostale upotrebe

уреди

U anglofonim savremenim društvenim naukama reč kulturologija skovao je američki antropolog Leslie White, koji ju je definisao kao područje nauke posvećeno proučavanju kulture i kulturnih sistema.[4][5] White primećuje da je kulturologija ranije bila poznata kao "nauka o kulturi" kako ju je definisao engleski antropolog Edward Burnett Tylor u svojoj knjizi Primitive Culture iz 1872.[1] White takođe primećuje da je on uveo ovaj pojam 1939. godine, a po prvi put se pojam pojavio u engleskim rečnicima 1954. On takođe napominje da je odgovarajući nemački pojam Kulturwissenschaft uveo Wilhelm Ostwald 1909.[1]

Sledeći Whitea, filozof Mario Bunge definisao je kulturologiju kao sociološko, ekonomsko, političko i istorijsko proučavanje konkretnih kulturnih sistema. Za "sinhroničnu kulturologiju" se kaže da se podudara s antropologijom, sociologijom, ekonomijom i političkom ideologijom kultura. Prema Bungeu, "naučna kulturologija" takođe se razlikuje od tradicionalnih kulturnih studija jer su one često delo idealističkih književnih kritičara ili pseudofilozofa neupućenih u naučnu metodu i nekompetentnih u proučavanju društvenih činjenica i konkretnih društvenih sistema.[6]

Bungeov sistematski i materijalistički pristup proučavanju kulture iznedrio je niz novih polja istraživanja u društvenim naukama. Fabrice Rivault, na primer, bio je prvi naučnik koji je formalizovao i predložio međunarodnu političku kulturologiju kao potpolje međunarodnih odnosa kako bi razumeo globalni kulturni sistem, kao i njegove brojne podsisteme, i objasnio kako kulturne varijable stupaju u interakciju s politikom i ekonomijom i utiču na svetske poslove.[7] Ovaj naučni pristup radikalno se razlikuje od kulturalizma, konstruktivizma i kulturnog postmodernizma jer se temelji na logici, empirizmu, sistemizmu i pojavnom materijalizmu.[8] Međunarodnu političku kulturologiju proučavaju naučnici širom sveta.[9][10]

Vidi još

уреди
  1. ^ а б в Leslie A. White (21. 11. 1958). „Culturology”. Science. New Series. 128 (3334): 1246. JSTOR 1754562. doi:10.1126/science.128.3334.1246.a. 
  2. ^ Mikhail Epstein, Transcultural Experiments: Russian and American Models of Creative Communication. New York: St. Martin's Press (Scholarly and Reference Division), 1999, Chapter 1: From Culturology to Transculture
  3. ^ specialties Архивирано 2007-04-07 на сајту Wayback Machine
  4. ^ White, L. (1959). The Evolution of Culture: The Development of Civilization to the Fall of Rome. McGraw-Hill, New York.
  5. ^ White, Leslie, (1975) "The Concept of Cultural Systems: A Key to Understanding Tribes and Nations, Columbia University, New York
  6. ^ Bunge, Mario, (1998) Social Science Under Debate, Toronto: University of Toronto Press
  7. ^ „CULTUROLOGY - Definition - A Scientific Approach to the Study of Culture”. culturologia.webnode.com. Приступљено 2021-09-22. 
  8. ^ Bunge, Mario, (2009) Political Philosophy - Fact, Fiction and Vision, Transaction Publishers, New Brunswick
  9. ^ Xintian, Yu (2005) "Cultural Factors In International Relations", Chinese Philosophical Studies. Архивирано 2010-04-10 на сајту Wayback Machine
  10. ^ Xintian, Yu (2009),"Combining Research on Cultural Theory and International Relations"

Spoljašnje veze

уреди