AIDS kao profesionalna bolest
AIDS kao profesionalna bolest može biti priznata od strane stručnjaka medicine rada, ukoliko je radnik u procesu rada bio u kontaktu sa uzročnikom ove bolesti. Kako se AIDS ili sindrom stečene imunodeficijencije prevashodno prenosi seksualnim putem i krvlju, pod povećanim rizikom da obole nisu samo homoseksualaci, prostitutke, promiskuitetne osobe, intravenski narkomani, deca majki koje su obolele od AIDS, već i osobe koje su primile krv transfuzijom i zdravstveni i drugi radnici. Rizik od infekcije nakon uboda na iglu ili oštricu instrumenta je 0,4-0,5%. Do infekcije može doći i posle kontaminacije sluzokoža inficiranih krvlju u toku opsluživanja obolelih od AIDS. Iako je HIV izolovan i iz suza, pljuvačke, cervikalnog i vaginalnog sekreta, urina i majčinog mleka, do sada nije dokazano da je kontakt sa ovim telesnim tečnostima rizičan.
Rizična zanimanja
уредиZanimanja koja su pod rizikom od HIV infekcije uključuju:
- lekare, stomatologe
- medicinske tehničare
- radnike u laboratorijama
- vadioce krvi
- radnike na održavanju u zdravstvenim ustanovama
- terapeute disanja
- poštanske radnike
- turističke, ugostiteljske i saobraćajne radnike
Uslovi da AIDS bude proglašen profesionalnom bolešću
уредиPrvu grupu profesionalnih bolesti u Srbiji čine razna trovanja, odnosno bolesti izazvane hemijskim dejstvom. Druga grupa su oboljenja izazvana fizičkim dejstvima, kao što su razna zračenja, buka, vibracije. U trećoj grupi su takozvane uvezene bolesti, gde spada AIDS i tuberkuloza, na primer. Četvrtu grupu čine plućne bolesti. Većina evropskih zemalja, za razliku od Srbije, kao profesionalne priznaje i druge bolesti ukoliko se dokaže njihova neposredna veza sa radnim mestom, odnosno sa štetnostima i opasnostima određenog posla.
Da bi se AIDS proglasila profesionalnom bolešću kod nekog radnika (zaposlenog) potrebno je utvrditi:
- Da je oboleli radnik radio na poslovima i radnim mestimana na kojima je ostvario parenteralni kontakt sa uzročnikom bolesti (medicinski radnik, carinik, policajac itd);
- Dokaz o kontaktu sa uzročnikom na radnom mestu (overen opis poslova radnog mesta, izveštaj o povredi na radu, prostorna i vremenska povezanost sa uzročnikom);
- Serološka reakcija na AIDS je parametar koji podrazumeva prelazak latentnog stanja u manifestni oblik (dijagnoza utvrđena od strane specijaliste za infektivne bolesti);
- Dokazi iz kojih se stiče uvid u aktuelnu epidemiološku situaciju, ličnu, u porodici i u okolini, van radne sredine (podaci ordinirajućeg lekara o oboljevanju članova porodice).
Procena radne sposobnosti obolelog od AIDS
уреди- Privremena sprečenost za rad
Odluka o privremenoj sprečenost za rad donosi se u egzacerbacijama infekcije i traje do potpunog saniranja infekcije i stabilizacije opšteg stanja bolesnika.
- Trajna sprečenost za rad
Da li će bolesnik dobiti trajnu ocenu radne sposobnosti zavisi od stadijuma bolesti, stanja imunološkog sistema i vrste posla.
Osobe koje su samo inficirane virusom HIV-a i one kod kojih postoje oportunističke infekcije, a nisu u akutnoj fazi bolesti, nisu sposobne za poslove:
- na kojima bi zaposleni moglo da dođe u kontakt sa derivatima krvi;
- zdravstvenih radnika;
- za rad u kuhinjama i na mestima gde se priprema i distribuira hrana;
- u vrtićima;
- na kojima postoji povećana mogućnost infekcija.
U uznapredovalom stadijumu AIDS bolesti oboleli nisu sposobni za bilo koji posao i šalju se u invalidsku penziju.
Izvori
уреди- Aranđelović M, Milić I, Radević Lj. Procena rizika i promocija zdravlja na radnom mestu, Procena rizika, Kopaonik, 02- 06. februar 2009, Zbornik radova: 326-334.
- Light D, Mc Gee G. On the social embeddedness of bioethics. In: e Vries R, Subedi J, eds. Bioethics and society: constructing the ethical enterprise, 4th ed. Upper Saddle River, NJ:Prentice Hall. 1–15.
- WHO/Europa (World Health Organization) Regional Office for Europe: AIDS[мртва веза]
- ILO Programme on HIV and AIDS and the world of work International Labour Office Geneva HIV and AIDS: Guide for the tourism sector
Literatura
уреди- Vidaković A,editor. Medicina rada I. Beograd:Udruženje za medicinu rada;1997.
- Vidaković A,editor. Medicina rada II. Beograd:Udruženje za medicinu rada;1997.
- Vidaković A. Profesionalna toksikologija. Beograd: Udruženje toksikologa Jugoslavije;2000.
- Šarić M, Žuškin E, editor. Medicina rada i okoliša. Zagreb: Medicinska naklada; 2002.
- Gochfeld M (2005). „Occupational medicine practice in the United States since the industrial revolution.”. J Occup Environ Med. 47: 115—131..
Spoljašnje veze
уреди
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |