Bitka kod Pantina
Bitka kod Pantina odigrala se u jesen 1168. godine između Stefana Nemanje i njegovog brata Tihomira.[1] Nakon ove bitke, Stefan Nemanja je postao zakoniti vladar Raške države.
Bitka kod Pantina | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Raška | Vizantijsko carstvo | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Stefan Nemanja | Tihomir † | ||||||
Jačina | |||||||
nepoznato | nepoznato | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
nepoznato | nepoznato |
PozadinaУреди
Župana Desu je 1165. godine kod Niša napao i zarobio vizantijski car Manojlo I Komnin zbog sarađivanja sa Ugarskom i odveo ga u Carigrad. Na presto u Raškoj postavio je najstarijeg sina Zavide, Tihomira Zavidovića.
Sa druge strane Stefan Nemanja je prolazio kroz različite faze odnosa prema Carigradu, nalazeći se u jazu između Zapada i Vizantije. Dobivši na upravu kao udeoni knez rubne delove države, isturene prema Vizantiji, Nemanja je bio primećen od strane vasilevsa Manojla, koji ga je nagradio oblašću Dubočicom, ali i „carskim sanom“ – najverovatnije nekom dvorskom titulom. Time je, gotovo na samom početku svog upravljanja, Namanja bio uključen u vizantijski hijerarhijski poredak.[2] Tako je Nemanja postao vizantijski vazal, „potčinjen ne samo srpskom velikom županu već istovremeno i pre svega vizantijskom vasilevsu“ [3]
Ovo je verovatno dodatno ozlojedilo braću i nagnalo Tihomir da uhvate i zatvore Nemanju. On se tog zatočeništva oslobodio i krenuo u rat protiv braće kojima su pomogle strane trupe, ali i Vizantinci. U bici kod Pantina na Kosovu polju 1168. godine porazio je združene snage i vizantijski odred pod komandom Teodora Padijata, koje je Manojlo Komnin poslao Tihomiru za borbu protiv brata. U njegovoj četi bilo je i Grka, i Franaka i Turaka.[4]
Ova bitka ga je učvrstila Nemanju na velikožupanskom prestolu, ali su sukobi sa Vizantijom nastavljeni.[5]
BitkaУреди
Do bitke je došlo na Kosovu kod mesta Pantina nedaleko od Zvečana. Nemanjine snage strahovito su potukle Tihomirovu vojsku. Sam Tihomir je poginuo prilikom povlačenja. Udavio se u Sitnici. Tihomirovo davljenje u reci je u to vreme poređeno od strane Nemanjinih sledbenika sa davljenja slična onima u bitkama kod Milvijskog mosta, i na Crvenom moru. Sva tri poražena vladara su se utopila u vodi, i zato Nemanja posle bitke pored svetog Đorđa zahvaljuje i svetom Nikoli u čijoj su vlasti vode, pa i Sitnica.[6]
Time je Nemanja gradio spostveni kult, poredići se sa Kostantinom Velikim i Mojsijem, a Nemanja je povezivan i sa Davidom, kako kod Prvovenčanog tako i kod svetog Save.[7]
PoslediceУреди
Posle bitke kod Pantina, Nemanja je izbegao vizantijsko mešanje i nametnuo se svojoj braći kao veliki župan. Oni su ga prihvatili, a za uzvrat su dobili teritorije na kojima su do tada vladali.[5]
„ | Nemanja je preko bitke kod Pantina, pored Konstantina, bio povezivan i sa Davidom i Mojsijem. Stefan kaže da je Nemanja pobedio „neprijatelje svoje kao Mojsije Amalika, krst Hristov neoslabno noseći pred očima i njime pobedu odnoseći nad neprijateljskim varvarima“[8] | ” |
ZnačajУреди
Ova pobeda, osim što je omogućila Nemanji da uspostavi vlast, svojom simbolikom je svakako doprinela i nastanku tradicije „svetorodne dinastije“ odnosno „dinastije svetog korena“. Na njenom čelu se našao Nemanja, odnosno sveti Simeon. Kasnije će mu se pridružiti i drugi vladari iz ove dinastije.[5]
„ | Oreol svetosti koji je okruživao pojedine članove i čitavu dinastiju doprineo je da u okviru opšte hrišćanske tradicije nastane srpska hrišćanska tradicija. To je omogućilo da srpski narod uključi u opštu istoriju spasenja.[9] Njeni koreni vode poreklo od Stefana Nemanje i bitke kod Pantina. Vizantija je samo posrednik između Srbije i hrišćanskih korena.[5] | ” |
ZanimljivostiУреди
Bitka je ekranizovana u pilot epizodi serije Nemanjići Rađanje kraljevine. U bici je prikazano kako je Srpska vojska nosile krljušt oklope, sastavljene od braon kožnih kockica i braon odeću, dok je Vizantijska vojska nosila verežnjače i crvenu odeću, sa braon kožnom trakom oko grudi. Obe vojske su nosile šlemove.
ReferenceУреди
- ^ „Srbija u doba Stefana Nemanje(1166—1196)”. Архивирано из оригинала на датум 24. 12. 2013. Приступљено 21. 12. 2013.
- ^ Пириватрић, Срђан, Прилог хронологији почетка Немањине власти, Зборник радова Византолошког института 29–30, Београд: Византолошки институт САНУ, 1991: 125–135
- ^ Благојевић, Милош, Жупа Реке и „Дендра“ (ΔΕΝΔΡΑ) Јована Кинама, Зборник радова Византолошког института 35, Београд: Византолошки институт САНУ, 1996: 198
- ^ Калић, Јованка, Српско-византијски сукоб 1168. године, Зборник Филозофског факултета XI-1, Београд: Филозофски факултет 1970.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 Божидар Зарковић: Српско-Византијска прожимања на простору Косова и Метохије у доба Стефана Немање, У: Косово и Метохија у цивилизацијским токовима, Књига 3: Историја, Историја уметности, Филозофски факултет Универзитета у Приштини 2010. УДК 327(497.11:495.02)”1168/1196”
- ^ Марјановић-Душанић, Смиља, Немањин напрсни крст. Из наше старе инсигнологије, Зборник Филозофског факултета XVII-а, Београд: Филозофски факултет, 1991: 205
- ^ Свети Сава, Сабрана дела, приредио и превео Томислав Јовановић, Београд: Српска књижевна задруга, 1998.
- ^ .Стефан Првовенчани, Сабрана дела, предговор, превод дела и коментари др Љиљана Јухас-Георгиевска, издање на српскословенском др Томислав Јовановић, Београд: Српска књижевна задруга, 1999: 38, 39
- ^ Ћирковић, Сима, Срби међу европским народима, Београд: Equlibrium, 2004: 38–39