Vladimir Nimčević (Bajmok, 1991) srpski je istoričar, arhivista, predavač i vikipedista. U fokusu rada mu je istorija Bunjevaca.[1] Zagovornik je stanovišta da su Bunjevci deo hrvatskog naroda, što je naišlo na oštre polemičke odgovore.

Život уреди

Rođen je 1991. u Bajmoku kod Subotice. Diplomirao je i magistrirao istorju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Trenutno je doktorand Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.[2]

Svoje tekstove na istorijske teme je objavljivao u Subotičkim novinama, Somborskim novinama i Hrvatskoj riječi, a stručne radove u časopisima (Godišnjak za naučna istraživanja ZKVH-a, Luča…) i zbornicima radova s Dana Balinta Vujkova ili stručno-naučnog skupa o biskupu Pavlu Matiji Sučiću.[2]

Saradnik je Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.[2] Bio je saradnik Leksikona podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca.[2]

Učestvovao je u javnoj raspravi o identitu Bunjevaca. Nimčević tvrdi da su Bunjevci deo hrvatskog naroda.[3]

Objavljivao je publicističke tekstove koji kritikuju autohtonističke teze o srpskoj i slovenskoj istoriji.[4]

Drži predavanja i izlaganja o istoriji Šokaca i Bunjevaca.[5]

Odabrane publikacije уреди

  • Ladislav Heka, Dalmatini (Bunjevci) u slobodnim kraljevskim gradovima Segedinu i Subotici, Subotica i Pečuh, 2015.[6]
  • Antal Hegedűs, Život i restauracijska djelatnost kalačkog nadbiskupa Gabrijela Patačića, Budimpešta-Kalača-Subotica, 2015.
  • Subotička lasta i novosadski kobac : doprinosi Petra Pekića i Vase Stajića proučavanju 18. stoljeća u povijesti Subotice
  • Gdje je nestala Ambrozovićeva Žalostica?
  • Prinos istraživanju lika i djela Jose Šokčića[7]

Reference уреди

  1. ^ SUBOTICA.com. „Naučna tribina "100 godina osnivačke skupštine Bunjevačko-šokačke stranke" - Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) - Edukativni | 14.10.2020.”. SUBOTICA.com (на језику: српски). Приступљено 2023-10-24. 
  2. ^ а б в г Hrvata, Zavod za kulturu vojvođanskih. „PRENOSIMO: Vladimir Nimčević, povjesničar – intervju | Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata”. www.zkvh.org.rs. 
  3. ^ Vojvodini, Demokratski Savez Hrvata u. „Reakcija doktoranda Hrvatskog katoličkog sveučilišta Vladimira Nimčevića na mistifikaciju prošlosti Bunjevaca-Hrvata”. Demokratski Savez Hrvata u Vojvodini. 
  4. ^ ствари, Стање (18. 11. 2021). „Владимир Нимчевић: Да ли су Словени (Срби) дигли устанак на Балкану или извршили упад на Балкан?”. Стање ствари. 
  5. ^ „Završni događaj Dana biskupa Ivana Antunovića 2022 | www.subotica.info – Dešavanja, najave, intervju, sve o Subotici”. www.subotica.info. 
  6. ^ Марибор, IZUM-Институт информацијских знаности. „Ladislav Heka, Dalmatini (Bunjevci) u slobodnim kraljevskim gradovima Segedinu i Subotici, Subotica i Pečuh, 2015 :: COBISS+”. plus.cobiss.net (на језику: српски). Приступљено 2023-10-24. 
  7. ^ https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/62f/e33/5a3/62fe335a35e4b635549728.pdf