Rotacija Zemlje je rotacija planete Zemlje oko svoje ose. Zemlja se okreće prema istoku, direktnim kretanjem. Kao što se vidi iz severne polarne zvezde Severnjače, Zemlja se okreće suprotno smeru kazaljke na satu.

Animacija rotacije Zemlje oko svoje ose.

Severni pol, takođe poznat i kao Severni geografski pol ili Severni zemaljski pol, tačka je u severnoj hemisferi gde Zemljina osa rotacije preseca svoju površinu. Ova tačka se razlikuje od Severnog magnetnog pola. Južni pol je druga tačka gde Zemljina osa rotacije preseca svoju površinu, u Antarktiku.

Zemlja se rotira jednom u 24 časa u odnosu na Sunce, ali jednom u svakih 23 časa, 56 minuta i 4 sekunde u odnosu na zvezde. Rotacija Zemlje vremenom usporava; što znači da je dan u prošlosti bio kraći. To je posledica plimskih efekata koje Mesec ima na rotaciju Zemlje. Atomski časovnici pokazuju da je savremeni dan duži za oko 1,7 milisekunde nego pre jednog veka,[1] polako povećavajući brzinu kojom se UTC prilagođava prestupnim sekundama. Analiza istorijskih astronomskih zapisa pokazuje trend usporavanja od 2,3 milisekunde po veku od 8. veka pre nove ere.[2]

Reference уреди

  1. ^ McCarthy, Dennis D.; Seidelmann, Kenneth P. (18. 9). Time: From Earth Rotation to Atomic Physics. John Wiley & Sons. стр. 232. ISBN 978-3-527-62795-0.  Проверите вредност парамет(а)ра за датум: |date=, |year= / |date= mismatch (помоћ)
  2. ^ Stephenson, F. Richard (2003). „Historical eclipses and Earth's rotation”. Astronomy & Geophysics. 44 (2). стр. 2.22—2.27. Bibcode:2003A&G....44b..22S. doi:10.1046/j.1468-4004.2003.44222.x. 

Literatura уреди