Jatova granica

Jatova granica je jedna od najvažnijih južnoslovenskih izoglosa na osnovu koje je južnoslovenska jezička grupa podeljena u dve grupe – zapadnu i istočnu. Uz određena zanemarljiva odstupanja, zapadno od ove linije staroslovensko slovo JAT (Ѣ), izgovara se kao E (na primer: belo, hleb, mleko, treba, čekam), dok se istočno od te linije umesto toga izgovara kao JA, ređe i kao A (na primer: bjalo, hljab, mljako, trjabva, čakam).

Nijedna druga južnoslovenska izoglosa ne deli dijalekte na ovako jasan način. Osim podele dijalekata na ekavske, (i)jekavske i ikavske, sa jedne, i jakavske, sa druge strane, postoje i druge mnogobrojne i jako važne izoglose koje se gotovo potpuno poklapaju sa jatovom granicom.

Na severu, jatova granica počinje od ušća reke Vit, prolazi kroz nikopoljski kraj, zatim istočno od gradova Lukovit i Pleven i zapadno od Loveča, Pirdopa, Panađurišta. Onda prolazi kroz ihtimanski, pazardžički, razločki, gocedelčevski, petrički kraj i nastavlja sve do Soluna. Naravno, uz jatovu granicu postoje lokalni dijalekti koji su prelazni, ali i oni svojim osobenostima pripadaju više jednoj no drugoj grupi.

Mnogi ugledni naučnici (poput Jovana Cvijića, Tihomira Đorđevića, Aleksandra Belića, Apolona Majkova) smatraju da dijalekti zapadno od jatove granice pripadaju srpskom jeziku. U bugarskoj dijalektologiji se smatra da ova granica deli zapadne bugarske govore od istočnih.^[1]^[2]

Vidi još

Reference

^ Яtovata granica promacedonia.org (jezik: bugarski)
^ The Slavic Languages, Roland Sussex, Paul Cubberley, 2006, str.510 (jezik: engleski)

[1] Яtovata granica promacedonia.org (jezik: bugarski)

[2] The Slavic Languages, Roland Sussex, Paul Cubberley, 2006, str.510 (jezik: engleski)

[1]

[2]