Jovan Mitranović srpski narodni učitelj i upravnik srpskih osnovnih škola, kako u rodnom mjestu, tako i u drugim mjestima.

Jovan Mitranovoć
Datum rođenja1856.
Mesto rođenjaPljevljaOtomansko carstvo

Biografija uredi

Rodio se 1856. godine u Pljevljima u siromašnoj, ali čestitoj porodici. Osnovnu školu završio u rodnom mjestu sa pohvalnim uspjehom. Po završetku osnovne škole otpočinje svoj učiteljski rad u selu Seljanima, blizu Prijepolja, 1871. godine. Međutim ne zadržava se tu dugo, već ga srpska opština u Prijepolju, kao mladog radnika poziva, gdje radi do 1879. godine. Iako Mitranović nije bio stručno obrazovan za učiteljsku službu, on je svojim obrazovanjem, prema tadašnjem vremenu važio za dobrog učitelja. Želja za naukom i usavršavanjem odvodi ga u Beograd gdje upisuje bogosloviju, koju zavržava među boljim učenicima. Mitropolit Mihailo, vidjevši u njemu dobrog i vrijednog učenika, pomaže mu i obraća posebnu pažnju na njega. Takođe, i opština Pljevlja mu pruža materijalnu podršku, sa željom da po završetku vrati i predaje u Pljevljima.[1]

Završivši bogosloviju 1883. godine, Mitranović preko Sarajeva doalzi u Pljevlja gdje su ga velikodušno očekivali. Na tom putu je upoznao uglednog trgovca iz Gradačca, koji vidjevši njegovu zainteresovanost i ljubav prema učiteljskom poslu, ponudi učiteljsko mjesto u Gradačcu za 800 forinti uz besplatan stan i hranu. međutim, on uz zahvalnost odbija tu ponudu, te se dalje upućuje u rodno mjesto.

Mitarnović obavlja učiteljski posao u Pljevljima od 1883. do 1895. godine. U toku tih 12 godina, koji se pokazao kao koristan i plodan, što svjedoči veliki broj obrazovane omladine. Poznato je, da širenje korisnih knjiga u narodu najvažnije sredstvo za prosvjećivanje naroda. Tako je i Mitranović u toku svog boravka, u Pljevljima, prije svega, sve korisne knjige i časopise i dostavljao i dijelio širom mjesta. Na taj način je doprinosio očuvanju i razvoju jezika i običaja. Kroz ovaj rad, Mitranović, je upoznoa sa mnogim književnicima: M.B. Miličevićem, Ljubom Kovačevićem, Savom Bjelanovićem i drugim, s kojima je često razmjenjivao prepiske o stanju i životu srpskog naroda.

Da bi omladinu što više udružio i uputio na pravi put, Mitranović je osnovao pjevačku družinu, koja je pokazivala značajan uspjeh, gdje je on bio horovođa. Sastanci su se održavali obično nedeljom i praznicima, gdje je, uz učenje pjevanja, bila i predavanja koja su bila na temu srpske pismenosti i računu. Takođe je omladinsku knjižaru i čitaonicu udružio sa pjevačkim društvom. Zbog većeg broja učenika pojavila se potreba za većim brojem učitelja. Rješenje je nalazio u slanju određenog broja đaka na da dalje usavršavanje van granica rodnog mjesta.

Išavši u Skoplje, bivši skopski mitropolit Metodije, zaustavio se u Pljevlja, sa ponudom Mitranoviću, da pređe u Skoplje i popravi oskudno stanje sa brojem učitelja. Mitranović 1895. godine napušta rodno mjesto i prelazi u Skoplje, gdje dolazi na položaj upravnika srpskih osnovnih škola. Cijeneći njegova rad, tadašnji skopski mitropolit Firmilijan, u periodu od 1898. do 1899. godine, imenuje ga za stalnog nadzornikaosnovnih škola u skopskoj eparhiji. Na toj funkciji bio je godinu dana, sa ciljem učvršćivanja harmonije u radu srpskih učitelja.

od 1890. do 1900. godine, zbog potreba i unaprijeđenja školstva, Mitranović, prelazi u Tetovo, gdje prauzima mjesto upravnika tadašnjih škola i obavlja sve školske poslove kao i u Skoplju. Početkom septembra 1900. godine premješten je u Kumanovo, gdje je u društvu porodice i prijatelja proslavlja 25 godina učiteljskog rada. Čestitke su došle iz raznih krajeva: Skoplja, Pljevalja, Tetova, Soluna, Nove Varoši, Prizrena, Prijepolja, Beograda, Niša, Sarajeva, Novag Sada, itd. Pored toga, čestitke su se uključili i časopisi, među kojima je i "Bosanska Bila".[2]

Reference uredi

  1. ^ Bosanska vila 1901, str. (102).
  2. ^ Bosanska vila 1901, str. (103).

Literatura uredi

  • „Jovan Mitranović”. Bosanska vila. 6: 101. 30. mart 1901. 

Spoljašnje veze uredi