Joruba (Jor. èdè Yorùbá) je jezik koji se govori u zapadnoj Africi. Glavni jezik ljudi iz Ojo carstva i Beninskog carstva bio je izvezen u zajednicu duž zapadnoafričke obale do Liberije, putem trgovinske i vojne ekspanzije te dve imperije (Ojo i Benin)[1].

Joruba pripada granama joruboidnih jezika Benue-kongo jezika[2]. Broj govornika Joruba se približava 30 miliona[3]. To je policentrički jezik koji se uglavnom govori u Beninu i Nigeriji, sa zajednicama u Sijera Leoneu, Liberiji, drugim delovima Afrike, Amerike i Evrope. Ne-vernakularni ostaci jezika, Lucumi, je liturgijski jezik Santerijeve religije Kariba. Mnoge jorubanske reči koriste se u afro-brazilskoj religiji poznata pod imenom Kandomble. Joruba se takođe koristi u mnogim drugim afro-američkim religijama u Americi i na Karibima. Joruba je najbliže povezana sa Icekiri jezikom (govori se u Delti Nigera) i Igali ezika koji govori oko 800.000 ljudi u centralnoj Nigeriji[4].

Klasifikacija uredi

Joruba jezik je član joruboidne grupe Benue-kongo jezika, ogranka porodice Niger-Kongo[2][5].

Istorija uredi

 
Prva Biblija na jeziku joruba u Badariju.

Joruba je klasifikovan među jezike Edekiri, koji zajedno sa Icekiri i izolatom Igala formiraju joruboidnu grupu jezika unutar ogranka Volta-Nigera porodice Niger-Kongo. Lingvističko jedinstvo porodice Niger-Kongo datira u duboku praistoriju, procene pre oko 15.000 godina (kraj Gornjeg Paleolita)[6]. U današnjoj Nigeriji, procenjuje se da ima više od 40 miliona govornika jooruba jezika, kao osnovnog i srednjeg jezika, kao i nekoliko drugih miliona govornika izvan Nigerije, čineći ga najpopularnijim afričkim jezikom izvan Afrike.

Prema usmenoj tradiciji Oduduva, sin vrhovnog Joruba boga Oludumare, je praotac Joruba. Iako imaju zajedničku istoriju, zajednički naziv za decu Oduduva se nije pojavio do druge polovine 19. veka. Pre ukidanja trgovine robljem, joruba jezik, jezik slobodnih robova iz Fritauna, bio je poznat Evropljanima kao Aku, ime koje je dobilo od prve reči pozdrava Ẹ kú àárọ (dobro jutro) i Ẹ kú alẹ (dobro veče)[7][8]. Kasnije je primenjeno ime u Jariba ili Joruba, i u početku je ograničeno na kraljevstvo Ojo. Ime se koristilo kod Hausa; njihovo poreklo je nejasno[8]. Pod uticajem Jorube Samuela Ajai Krovtera, prvog episkopa zapadne Afrike i prvog biskupa Engleske crkve, kao i kasnijih misionara i zbog razvoja pisanog joruba jezika, ime Joruba prošireno je sve jorubske dijalekate[9].

Tek se 1819. pojavila prva štampa na Joruba dijalektu, uski rečnika Bovdika, engleskog diplomate u Ašanti carstvu[10]. Ovo je relativno kasno za tako rasprostranjen jezik kao što je joruba (Akanski, 1602 ;. Eve, 1658) i to se može pripisati činjenici da pre 19. veka, gotovo nijedna evropska trgovina nije održavana na Joruba obali. Jezička istraživanja korišćenjem metoda komparativne lingvistike, glotohronologije, dijalektologije i drugih disciplina - uzimajući u obzir tradicionalne usmene istorijske izvore i arheološke nalaze - doprinela je do rasvetljavanje istorije joruba i njihovog jeziku pre tog vremena[8]. Na primer, na severozapadni Joruba dijalekat pokazuje više jezičkih inovacija. Zajedno sa činjenicom da jugoistočne i centralne joruba sredine generalno imaju starija naselja, ovo ukazuje da su severozapadne oblasti kasnije naseljene[9].

Reference uredi

  1. ^ Concise encyclopedia of languages of the world. Brown, E. K., Ogilvie, Sarah. (1. izd.). Amsterdam: Elsevier. 2009. ISBN 9780080877747. OCLC 264358379. 
  2. ^ a b Comrie, Bernard (2009). The World's major languages (2. izd.). London: Routledge. ISBN 9780415353397. OCLC 282550660. 
  3. ^ Metzler Lexikon Sprache (4th ed. 2010) estimates roughly 30 million based on earlier estimates and population growth figures
  4. ^ Joruba na sajtu Ethnologue (18. izd., 2015)
  5. ^ Les langues africaines. Heine, Bernd, 1939- ..., Nurse, Derek, 1939- ..., Tourneux, Henry., Zerner, Jeanne, 19..- ... Paris: Karthala. 2004. ISBN 978-2-84586-531-0. OCLC 419226338. 
  6. ^ Heine & Nurse 2000, str. 294
  7. ^ Hair, P. E. H. (Paul Edward Hedley) (1994). The early study of Nigerian languages : essays and bibliographies. Aldershot: Gregg Revivals. str. 6. ISBN 978-0-7512-0105-5. OCLC 32347966. 
  8. ^ a b v Gbenga, Fagborun, J. (1994). The Yoruba koiné : its history and linguistic innovations. München: Lincom Europa. str. 13. ISBN 978-3-929075-47-2. OCLC 32882722. 
  9. ^ a b Adetugbọ 1982, str. 207–224
  10. ^ Bowdich, Thomas Edward (1819). Mission from Cape Coast Castle to Ashantee. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi