Džidžel
Džidžel (arap. جيجل) je lučki grad koji se nalazi na severoistoku Alžira, u pokrajini Džidžel, čiji je i administrativni centar. Grad ima 131 513 stanovnika.[1]
Džidžel arap. جيجل | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Alžir |
Pokrajina | Džidžel |
Osnovan | 10. vek p. n. e. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2008. | 131 513 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 36° 49′ 00″ S; 5° 45′ 00″ I / 36.816667° S; 5.75° I |
Aps. visina | 10 ± 1 m |
Površina | 62,38 km2 |
Poštanski broj | 18000 |
Pozivni broj | (0)34 |
Veb-sajt | |
http://www.jijel-dz.org/ |
Geografske karakteristike
urediDžidžel leži na poluostrvu Sredozemnog mora nedaleko od ušća Đenđena. Udaljen je 138 kilometara severozapadno od grada Konstantina i 88 kilometara istočno od Bedžaje.
Grad ima vrlo povoljnu mikroklimu, tako da je, za razliku od mnogih alžirskih gradova, vrlo zelen i obrastao gustim šumama hrasta plutnjaka. Sa svih strana je okružen brdima Auresa, pa je tako i dobio ime koje u prevodu znači brdo. Pored Arapa u gradu živi i puno pripadnika berberskih Kabila.
Istorija
urediDžidžel je nastao kao feničanska trgovačka kolonija u 10. veku pre nove ere. U vreme Antičkog Rima bio je poznat pod imenom - Igilgili.[2][3] Od 16. veka je bio u rukama pirata Hajrudina Barbarose. Nakon njegove smrti je ostao piratska baza sve do 1839. godine, kada ga je zauzela francuska vojska.
Snažni otpor lokalnog stanovništva konačno je slomljen tek 1851. godine. Francuzi podigli tri fortifikacije na južnom rubu tadašnjeg grada i vrlo oprezno radili na kolonizaciji grada.
Staru medinu i veliki deo grada razorio je potres 1856. godine. Francuzii su novi grad podigli sa širokim bulevarima obrubljenim drvoredima.[4]
Privreda
urediDžidžel je centar drvne industrije, ekspoatacije hrasta plutnjaka i grad brojnih štavionica i pogona za obradu metala.
Okolica grada je ratarski i ribarski kraj, poznat po agrumima i žitaricama. Ti se proizvodi izvoze iz njegove luke.
Današnji Džidžel je i poznata turistička destinacija zbog lepih peščanih plaža i obližnjih zelenih planina koje su popularne među planinarima.[5]
Galerija
urediVidi još
urediReference
uredi- ^ http://www.citypopulation.de/en/algeria/cities/
- ^ http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0006%3Aentry%3Digilgili
- ^ https://books.google.ba/books?id=k3YaAAAAYAAJ&pg=PA126&lpg=PA126&dq=%D0%98%D0%B3%D0%B8%D0%BB%D0%B3%D0%B8%D0%BB%D0%B8&source=bl&ots=7XxTEFLD4K&sig=ACfU3U1csx_4tGQiF85coxMMaTRA7QY53A&hl=sr&sa=X&ved=2ahUKEwjSxJvU9tbpAhXJ2aQKHaWVCUoQ6AEwBXoECA4QAQ#v=onepage&q=%D0%98%D0%B3%D0%B8%D0%BB%D0%B3%D0%B8%D0%BB%D0%B8&f=false
- ^ https://www.britannica.com/place/Jijel
- ^ http://www.villes.co/algerie/ville_jijel_18000.html