Agregat za pravljenje betona

Agregat učestvuje sa 70-80% u ukupnoj masi betona i od njegovih karakteristika zavise svojstva betonskih smeša i očvrslog betona. Za spravljenje betona koriste se prirodni pesak, šljunak i drobljeni kamen. Drobljeni kamen je po pravilu skuplji, pa se rečnom agregatu u praksi obično daje prednost.[1] S druge strane, rečni agregat zbog zaobljenosti zrna, mnogo povoljnije utiče na ugradljivost i obradivost betonskih smeša. Agregati se dele na sitan i krupan.

  • sitan agregat (pesak) ima zrna koja prolaze kroz sito otvora 4mm.
  • krupan agregat (šljunak) ima zrna koja ne mogu proći kroz sito otvora 4mm.
Agregat

Agregat za spravljenje betona uredi

Agregat za spravljenje betona ne sme sadržati:

Nepoželjni sastojci u agregatu koji izazivaju koroziju armature su: minerali sa sdržajem halogenih elemenata (halit, silvin) i minerali koji sadrže sumpor (pirit, markizit, pirotin, anhidrit). Agregat ne sme da sadrži organska jedinjenja (saharine, masti) koja mogu da uspore ili spreče hidrataciju cementa. Agregat za beton mora da bude dovoljno čvrst i postojan. Zaprminska masa agregata treba da se kreće između 2000—3000 kilograma po metru kubnom. Čvrstoća kamena koja se dobija drobljenjem agregat mora da iznosi najmanje 80 mega paskala, dok kamen za puteve mora imati čvrsoću ne manju od 160 mega paskala.

Četiri frakcije agregata uredi

  1. prva frakcija: od 0 do 4mm
  2. druga frakcija: od 4 do 8mm
  3. treća frakcija: od 8 do 16mm
  4. četvrta frakcija: od 16 do 31,5mm

Za projektovanje granulomertijskog sastava agregata za beton, tehnički propisi preporučuju primenu određenih referntnih granulometrijskih krivih. Najčešće su u primeni krive Fuler-a i ENPA, kod kojih važi stav da je najpovoljniji granulometrijski sastav onog agregata, čija granulometrijska kriva pada u područje između referentnih krivih.

  • Fuler je predložio krivu:
Y = 100√(d/D)
  • Švajcarski institut za ispitivanje materijala i konstrukcija - EMPA je je predložio krivu oblika:
Y = 50(d/D+√(d/D)

Reference uredi

  1. ^ Docent dr Rade Tokalić, Profesor dr Prvoslav Trifunović. Tehnologija materijala u rudarstvu. 

Literatura uredi

  • Docent dr Rade Tokalić, Profesor dr Prvoslav Trifunović. Tehnologija materijala u rudarstvu.