Аеродром (film)

Aerodrom (engl. Airport) je američki dramski film katastrofe iz 1970. godine, režisera i scenariste Džordža Sitona, u kome glavne uloge tumače Bert Lankaster i Din Martin.[2] Zasnovan na istoimenom romanu Artura Hejlija iz 1968. godine, pokrenuo je žanr filma katastrofe 1970-ih.[3] Takođe je prvi film u istoimenom serijalu. Radnja prati aerodromskog menadžera koji pokušava da zadrži svoj aerodrom otvorenim tokom snežne oluje, dok bombaš samoubica planira da raznese avion Boing 707 u letu. Radnja se odvija na izmišljenom međunarodnom aerodromu Linkoln u blizini Čikaga.

Aerodrom
Filmski poster
Izvorni naslovAirport
RežijaDžordž Siton
ScenarioDžordž Siton
ProducentRos Hanter
Temelji se naAerodrom
(Artur Hejli)
Glavne ulogeBert Lankaster
Din Martin
Džin Siberg
Džeklin Biset
Džordž Kenedi
Helen Hejz
Van Heflin
Morin Stejplton
Bari Nelson
Lojd Nolan
Dana Vinter
Barbara Hejl
MuzikaAlfred Njumen
Direktor
fotografije
Ernest Laslo
MontažaStjuart Gilmor
Producentska
kuća
Ross Hunter Productions
DistributerUniversal Pictures
Godina1970.
Trajanje137 minuta
ZemljaSAD
Jezikengleski
Budžet10,2 miliona dolara[1]
Zarada128,4 miliona dolara
Sledeći
IMDb veza

Snimljen sa budžetom od 10 miliona dolara, film je zaradio preko 128 miliona dolara, čime je nadmašio Spartaka kao najuspešniji film kompanije Universal Pictures.[4] Helen Hejz je za svoju ulogu osvojila Oskara za najbolju sporednu glumicu, a sam film je bio nominovan za devet Oskara, uključujući one za najbolji film, najbolju fotografiju i najbolje kostime.

Radnja uredi

Oblast Čikaga je paralizovana snežnom olujom koja pogađa međunarodni aerodrom Linkoln. Posada Boinga 707 kompanije Trans Global Airlines (TGA) pogrešno je procenila skretanje sa poletno-sletne staze 29 na rulnu stazu, zaglavila se u snegu i zatvorila tu stazu. Menadžer aerodroma Mel Bejkersfeld primoran je da radi prekovremeno, što izaziva napetost sa njegovom suprugom Sindi. Čini se da je razvod neizbežan jer on neguje bliži odnos sa svojom saradnicom, agentkinjom TGA za odnose sa klijentima, Tanjom Livingston.

Vernon Demerest je pilot koji treba da proceni kapetana Ensona Harisa tokom leta za Rim. Vodeća međunarodna služba TGA, zvana The Golden Argosy, stara se o zaglavljenom Boingom 707. Iako je Demerest oženjen Bejkersfeldovom sestrom Sarom, on tajno ima aferu sa Gven Mejen, glavnom stjuardesom na letu, koja ga pre poletanja obaveštava da je trudna sa njegovim detetom.

Bejkersfeld zove mehaničara Džoa Patronija da pomogne sa zaglavljenim avionom. Bejkersfeld i Tanja se takođe bave Ejdom Kvonset, starijom udovicom iz San Dijega, uobičajenom slepom putnicom na različitim letovima.

Stručnjak za rušenje D. O. Gerero, koga je poterala loša sreća i sa istorijom mentalnih bolesti, kupuje i jednosmernu kartu na letu za Rim i veliku polisu životnog osiguranja sa namerom da izvrši samoubistvo dizanjem aviona u vazduh. On planira da aktivira bombu u aktovci iznad Atlantskog okeana, čime će njegova supruga Inez moći da prikupi 225.000 dolara od osiguranja. Njegovo sumnjivo ponašanje na aerodromu privlači pažnju aerodromskih službenika. Inez pronalazi kovertu turističke agencije za specijalnu isporuku i, shvatajući da Gerero možda radi nešto očajnički, odlazi na aerodrom da pokuša da ga razuveri. Ona obaveštava aerodromske zvaničnike da je on otpušten sa građevinskog posla zbog „pogrešnog postavljanja” eksploziva i da je njihova finansijska situacija teška.

Ejda uspeva da izbegne službenika kome je dodeljen zadatak da je vrati na let za Los Anđeles. Očarana idejom o putovanju u Rim, ona prolazi pored agenta na gejtu, ukrcava se na let i slučajno sedne pored Gerera. Kada je letačka posada upoznata sa Gererovim prisustvom i mogućim namerama, oni okreću avion nazad ka Čikagu bez obaveštavanja putnika. Kada Ejda bude otkrivena, posada traži njenu pomoć da dođe do Gererove aktovke, ali trik ne uspeva kada se problematični putnik umeša i vrati kofer Gereru.

Demerest se vraća u putničku kabinu i pokušava da ubedi Gerera da ne aktivira bombu, obaveštavajući ga da mu je polisa osiguranja poništena. Gerero nakratko kreće da Demerestu preda bombu, ali upravo tada još jedan putnik izlazi iz toaleta u zadnjem delu aviona, a isti problematični putnik viče da Gerero ima bombu. Gerero trči u toalet i aktivira bombu, ginući i praveći rupu od tri stope u trupu. Gven, odmah ispred vrata, je povređena u eksploziji i naknadnoj dekompresiji, ali piloti zadržavaju kontrolu nad avionom.

Pošto su svi aerodromi istočno od Čikaga neupotrebljivi zbog lošeg vremena, avion se vraća na Linkoln radi vanrednog sletanja. Zbog oštećenja, Demerest zahteva najdužu poletno-sletnu stazu na aerodromu, stazu 29, koja je i dalje zatvorena zbog zaglavljenog aviona. Bejkersfeld naređuje da čistači snega izbace avion sa staze, uprkos skupoj šteti koju bi mu naneli. Patroni, koji je „kvalifikovan za taksiranje” za Boing 707, pokušava da pomeri zaglavljeni avion na vreme kako bi Demerest mogao da sleti. Prekoračenjem operativnih parametara motora 707, Patroni oslobađa zaglavljeni mlaznjak bez oštećenja, omogućavajući da se staza 29 ponovo oslobodi na vreme da oštećeni avion sleti.

Dok potreseni putnici izlaze iz aviona, histerična Inez uzalud traži svog mrtvog muža. Demerestova supruga ga vidi kako prati Gvenina nosila dok on kaže da će poći sa njom u bolnicu. Bejkersfeld i Tanja zajedno odlaze u njen stan na preko potreban odmor i doručak.

U kratkom epilogu, Ejda uživa u nagradi besplatnog putovanja prvom klasom. Ali kada stigne na gejt, žali se da je „drugi način bio mnogo zabavniji”.

Uloge uredi

Glumac Uloga
Bert Lankaster Mel Bejkersfeld
Din Martin Vernon Demerest
Džin Siberg Tanja Livingston
Džeklin Biset Gven Mejen
Džordž Kenedi Džo Patroni
Helen Hejz Ejda Kvonset
Van Heflin D. O. Gerero
Morin Stejplton Inez Gerero
Bari Nelson Enson Haris
Dana Vinter Sindi Bejkersfeld
Lojd Nolan Hari Stendiš
Barbara Hejl Sara Demerest
Gari Kolins Saj Džordan
Džon Findlejter Piter Koukli
Džesi Rojs Lendis gospođa Mosman
Lari Gejts Akerman
Piter Tardžon Markus Ratbon
Vit Bisel gospodin Dejvidson

Reference uredi

  1. ^ Warga, Wayne (21. 6. 1970). „Freddie Fan of Filmdom Finds Lost Audience: The Lost Audience Discovered”. Los Angeles Times. str. q1. 
  2. ^ „Airport”. Turner Classic Movies. Arhivirano iz originala 12. 3. 2016. g. Pristupljeno 29. 2. 2016. 
  3. ^ Harpole, Charles (15. 3. 2002). History of the American Cinema. University of California Press. str. 251—252. ISBN 978-0-520-23265-5. Arhivirano iz originala 27. 4. 2016. g. Pristupljeno 27. 6. 2015. 
  4. ^ Link, Tom (1991). Universal City-North Hollywood: A Centennial Portrait. Chatsworth, California: Windsor Publications. str. 87. ISBN 0-89781-393-6. 

Spoljašnje veze uredi