Алма Малер (knjiga)

Alma Maler (mkd. Алма Малер) je roman makedonskog književnika Saše Dimoskog (mkd. Сашо Димоски), objavljen 2014. godine u izdanju izdavačke kuće "Kultura".[1] Srpsko izdanje knjige objavila je izdavačka kuća Laguna iz Beograda 2016. godine u prevodu Zorana Panevskog.[2]

Alma Maler
Korice izdanja knjige Alma Maler na srpskom jeziku, 2016. godina
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovAlma Maler
AutorSašo Dimoski
Zemlja Republika Makedonija
JezikMakedonski
Žanr / vrsta delaroman
Izdavanje
IzdavačKultura
Datum2014.
Prevod
PrevodilacZoran Panevski
Datum
izdavanja
2016.
Klasifikacija
ISBN?978-86-521-2382-7
ISBN ? orig.978-9989-32-745-2

O autoru uredi

Sašo Dimoski je rođen 1985. godine u Ohridu. Završio je Opštu i komparativnu književnost na Filološkom fakultetu Blažo Koneski. Objavio je romane Dnevnik huligana (2014), Alma Maler (2014), Peto godišnje doba (2015), i zbirku dramskih tekstova Mi, drugi (2015). Trenutno radi kao dramaturg u pozorištu Džinot u Velesu.[3]

O knjizi uredi

Alma Maler je kratki roman o supruzi, ljubavnici, muzi, intimnoj prijateljici velikih i poznatih umetnika, ženi koja je obeležila jednu epohu svojom jedinstvenošću.[4]

Roman je napisan u formi fiktivne biografije u prvom licu jednine.[4] Predstavlja emotivni monolog žene koja je posvetila život svojoj ljubavi a da pri tom za uzvrat nije dobila skoro ništa. Odrekla se muzičke karijere zbog desetogodišnjeg braka sa Gustavom Malerom. Nakon njegove smrti, usledile su veze sa arhitektom Valterom Gropijusom, slikarom Oskarom Kokoškom i piscem Francom Verfelom. [5]

 
Alma Maler

Brak sa Malerom sa kojim je rodila dvoje dece, tih deset godina, je upravo deo njenog života koji predstavlja osnovni tok ovog romana.[4]

Alma Maler je rođena kao Alma Marija Šindler 1879. godine kao ćerka slikara Emila Jakoba Šindlera i pevačice Ane Bergen. Otac joj ubrzo umire a majčin sledeći brak sa slikarom Karlom Molom približiće Almu vodećim umetničkim krugovima Beča. Već u sedamnaestoj godini fascinirala je Gustava Klimta, učila da svira klavir kod kompozitora i pedagoga Aleksandra Zemlinskog. Bila je u vezi sa tadašnjim direktorom Burgteatra Maksom Burkhardom, kada je upoznala Gustava Malera, i sa kojim će se viđati i dok bude u braku sa Malerom. Brak je trajao deset godina, i nakon njegove smrti Alma stupa u vezu sa arhitektom Valterom Gropijusom. Ta veza se prekida nakon skupa koji organizuje njen očuh i kada upoznaje slikara Oskara Kokošku. Posle veze sa Kokoškom, ponovo se vraća Gropijusu za koga će se udati. Brak im se posle pet godina raspada, zbog obostranog neverstva. Tada je bila u vezi sa mladim piscem Francom Verfelom sa kojim po treći put stupa u brak. Zajedno za vreme Drugog svetskog rata odlaze u Ameriku gde umire 1964. godine. Alma Šindler Maler Gropijus Verfel je po svojoj želji sahranjena u Beču.[4]

Sadržaj uredi

Roman Alma Maler sadrži sledeća poglavlja:[4]

  • Smrt
  • Prva sinfonija - Titan
  • Druga sinfonija - Uskrsenje
  • Treća sinfonija
  • Peta sinfonija - Adagietto
  • Šesta sinfonija - Andante moderato
  • Sedma sinfonija - Pesma noći
  • Sinfonija hiljade
  • Deveta sinfonija - Rondo-Burleske: Allegro assai
  • Skica za desetu sinfoniju - Poslednji izlazak Sunca
    • Andante – Adagio
    • Scherzo
    • Purgatorio. Allegro moderato
    • Scherzo
    • Finale

Dramatizacija uredi

Dramatizacija knjige o ispovesti o Almi Maler je urađena na sceni makedonskog Nacionalnog teatra, januara 2015. godine u režiji Vasila Zafirčeva.[4] Pozorište je sa ovom predstavom gostovalo na mnogim scenama u Makedoniji ali i u inostranstvu.[5]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Alma Maler”. kultura.com.mk. Pristupljeno 18. 11. 2022. 
  2. ^ „Alma Maler”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 18. 11. 2022. 
  3. ^ „Sašo Dimoski”. laguna.rs. Pristupljeno 18. 11. 2022. 
  4. ^ a b v g d đ Dimoski, Sašo (2016). Alma Maler. Beograd: Laguna. str. korice knjige, 6—7, 13—15, 141. ISBN 978-86-521-2382-7. 
  5. ^ a b „Makedonski pisac Sašo Dimoski predstavio roman „Alma Maler. delfi.rs. Pristupljeno 18. 11. 2022. 

Spoljašnje veze uredi