Antigon Dokim (4 vek p. n. e.) je bio makedonski oficir, koji je učestvovao u ratovima dijadoha. Jedno kratko vreme bio je satrap Vavilonije.

Osvaja Vaviloniju uredi

Nakon Aleksandrove smrti bio je Perdikin pristalica i podržavao ga je u Prvom ratu dijadoha. Perdika je nameravao da smeni satrapa Vavilonije Arhonta iz Pele i da umesto njega imenuje Antigona Dokima. Arhont od Pele je u saradnji sa Aridejem i Ptolemejem pripremio skretanje povorke sa Aleksandrovom mumijom. Povorka je po Perdikinom naređenju trebalo da završi u Makedoniji, ali Aridej i Arhont od Pele su omogućili Ptolemeju da povorku skrene u Egipat. Kada je započeo invaziju Egipta Perdika je poslao Dokima na Vavilon, da bi kaznio Arhonta od Pele. Arhont iz Pele je ratovao sa Dokimom, ali je poginuo. Dokim je ovladao satrapijom Vavilonijom.

Seleuk preuzima Dokimovu satrapiju uredi

Perdika je ubijen 321/320. pre n. e, pa je po sporazumu iz Triparadisa Vavilonija pripala Seleuku. Antigon Monoftalmos je dobio zadatak da se obračuna sa glavnim Perdikinim pristalicama, a to su bili Eumen, Alketa i Atal Andromenov. Nije jasno kako je Seleuk preuzeo Vavilon od Dokima, ali jedna Vavilonska hronika pominje da je jedan značajna građevina uništena tokom leta ili zime 320. p. n. e. Drugi vavilonski izvori pominju da je Seleuk stigao u Vavilon u oktobru ili novembru 320. p. n. e. Antigon Dokim je uspeo da pobegne iz Vavilona.

Antigon zarobljava Antigona Dokima uredi

Antigon Dokim je pobegao kod Alkete i Atala. Antigon Monoftalmos je 320. p. n. e. nakon pobede nad Eumenom odlučio da se obračuna sa preostalim Perdikinim pristalicama, a to su bili Antigon Dokim, Atal i Alketa. Dokim, Alketa i Atal su se nalazili u Pisidiji. Antigon Jednooki je imao 40.000 pešaka i 7.000 konjanika, a Alketa i Atal su imali 16.000 pešaka i 900 konjanika. Antigon Jednooki je pobedio u bici kraj Kretopolisa i zarobio je Atala, Antigona Dokima i Polemona. Alketa je uspeo da pobegne kod Pisiđana, ali nedugo nakon toga je ubijen.

Izdaje drugove uredi

Atal, Antigon Dokim i Polemon bili su utamničeni u jednoj sigurnoj tvrđavi, po svoj prilici u Velikoj Frigiji. Kada su čuli da je Antigon Jednooki 317. p. n. e. krenuo prema istočnim satrapijama da se obračuna sa Eumenom oni su odlučili da pokušaju da se oslobode. Njih osmoricu čuvalo je 400 vojnika. Oni su se dogovorili sa delom stražara, pa su napali stražu i uspeli su da ovladaju tvrđavom. Prišlo im je i 50 ljudi izvan tvrđave. Imali su obilje hrane u tvrđavi, pa su raspravljali da li da beže, ili da u tvrđavi čekaju Eumena. Međutim straži je stiglo pojačanje, pa je oko 3.000 vojnika opselo tvrđavu. Antigon Dokim je uspeo da pobegne jednom uskom stazicom i onda je Antigonovoj ženi Stratonici izdao svoje drugove odavši tajnu stazu. Dokim je omogućio Antigonovoj vojsci da zauzme tvrđavu. Opsada tvrđave je ukupno trajala godinu dana i četiri meseca.

U Antigonovoj službi uredi

Antigon Jednooki je 313. p. n. e. napao Kariju velikom vojskom. Asandar je najpre pristao da mu se potčini, ali nakon nekoliko dana je prekršio dogovor. Antigon Jednooki je onda poslao veliku vojsku da bi kaznio Asandra. Kopnenom vojskom je komandovao Antigon Dokim, a mornaricom admiral Medija. Najpre su zauzeli Milet. Nakon toga je Antigon Jednooki zauzeo Tral, a nakon toga i Kaun, pa onda i celu Kariju.

U Lisimahovoj službi uredi

Neposredno pre bitke kod Ipsa 301. p. n. e. Antigon Dokim je komandovao jakom tvrđavom Sinadom u Helespontskoj Frigiji. U Sinadi se nalazila velika Antigonova riznica. Lisimah je opsedao Sinadu i tada je uspeo da nagovori Antigona Dokima da pređe na njegovu stranu. Dokim je izdao Antigona Monoftalmosa i predao ne samo Sinadu, nego čitav niz tvrđava sa riznicama. Izgleda da je Lisimahu predao i Pergam i Filetera.

Izvori uredi