Apatinska sinagoga

Apatinska sinagoga jevrejska je sinagoga, sagrađena 1885. godine u neogotskom stilu. Nalazi se u ulici Ognjena Price br. 5. u Apatinu. U januaru 2024. godine proglašena je za spomenik kulture.

Apatinska sinagoga
Opšte informacije
Vrsta spomenikaverski objekat
Vreme nastanka1885. godine
Tip kulturnog dobraspomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture
www.pzzzsk.rs

Opšte informacije uredi

Tokom 19. veka, pripadni malobrojne jevrejske zajednice u Apatinu sakupili su novac za izgradnju bogomolje koja zadovoljava njihove religiozne potrebe. Pre toga u ove svrhe korišćen je jedan stambeni objekat, za koji su Jevreji iz Apatina plaćali zakup, do druge polovine 19. veka.

Sinagoga je sagrađena u neogotskom stilu, 1885. godine, a nalazi se u današnjoj ulici Ognjena Price br. 5.[1] Pretpostavlja da je sinagoga ipak nastala proširenjem ili prepravkom neke starije zgrade iz druge polovine 18. veka, ali za to ne postoje pisani dokazi.[2] Građena je od ćerpiča i stare opere.[2]

Osobenost Apatinske sinagoge je polihromni mural na tavanici, sa predstavom dve ploče (hebr. luhot habrit), sa Deset Božjih zapovesti, ispisanih hebrejskim pismom, sa slovima obrnute orijentacije, te se tekst može čitati jedino preko ogledala. Po ovoj karakteristici, Apatinska sinagoga je jedinstvena u svetu.[1]

Nakon Drugog svetskog rata, zbog praktično nestanka jevrejske populacije u Apatinu (od nekadašnjih 60 apatinskih Jevreja, 52 su stradala nakon njihove deportacije u logoe 1944. godine), prestaje potreba za njenim korišćenjem, tako da se prodaje, 1955. godine, predstavnicima baptističke crkve.[1]

Kompletna fasada ostaje ista, a jedina intervencija sastoji se u postavljnju krsta na vrhu objekta, odnosno na kamenu ploču (luhot habrit), dodaje se krst, koji simbolično označava konverziju objekta iz judaističke konfesije u baptističku.[1]

Užim delom je direktno pozicionirana na uličnu regulacionu liniju (što predstavlja odstupanje od tadašnje zakonske regulative, kojom je precizno definisano da pravoslavni i judaistički verski objekti moraju biti povučeni i ograđeni).[1] Na uličnoj fasadi se nalaze dva neogotska prozora sa malim okulusom između njih. Fasadno platno poseduje i dva simetrično postavljena pilastra, dok se na zabatu nalazi niz arkadica, koje prate njegovu formu.[3]

Sa južne, dvorišne, strane se nalazi niz od četiri kordonska prozora i ulaz u samu sinagogu (ovo predstavlja značajno odstupanje od verskih pravila koja nalažu da je ulaz postavi na zapadnoj strani).[1]

Vlada Republike Srbije usvojila je odluku u januaru 2024. godine o proglašenju Apatinske sinagoge spomenikom kulture.[4]

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi