Apatit

Појаве металичних минералних сировина су геолошка тела природних граница, изграђена од различитих елемената и једињења (минерала) у којим

Apatit, je mineral koji pripada grupi fosfata, i po hemijskom sastavu je hlorofosfat ili fluorofosfat kalcijuma. Ima veliku primenu kao veštačko đubrivo.

Apatit
Opšte informacije
KategorijaMineral
FormulaCa5(PO4)3(F,Cl,OH)
Kristalne sistemeHeksagonalni
Identifikacija
BojaProvidan do proziran, obično zelen, ređe bezbojan, žut, plav do ljubičast, ružičast, braon.[1]
Kristalni habitusTabular, prismatic crystals, massive, compact or granular
Cepljivost[0001] indistinct, [1010] indistinct
PrelomConchoidal to uneven[1]
Tvrdoća po Mosu5[1]
SjajnostVitreous[1] to subresinous
OgrebBeo
Specifična težina3,18 (+/- 0,05)[1]
Sjajnost poliranjemVitreous[1]
Optičke osobineDvostruko prelamajući, jednoosno negativni[1]
Indeks prelamanja1,634 - 1,638 (+0,012, -0,006)[1]
Dvojno prelamanje0,002-0,008[1]
PleohroizamPlavi kamen - jak, plavi i žuti do bezbojnog. Druge boje su slabe do vrlo slabih.[1]
Disperzija0,013[1]
Ultravioletna fluorescencijaYellow stones - purplish pink which is stronger in long wave; blue stones - blue to light blue in both long and short wave; green stones - greenish yellow which is stronger in long wave; violet stones - greenish yellow in long wave, light purple in short wave.[1]

Dragi kamen

uredi
 
Kristal apatita, Meksiko.

Apatit se retko koristi kao dragi kamen. Providni kamen čistih boja i onaj koji se svilasto presijava (en:chatoyant) glatko se polira (en:cabochon).[1] Kamen koji se svilasto presijava poznat je kao apatit mačje oko,[1] providni zeleni kamen poznat je kao asparagusni kamen,[1] a plavi kamen se naziva moroksit (en:moroxite).[2][3] Kristali rutila mogu da urastu u kristal apatita pa u pravom svetlu izrezani kamen pokazuje efekat mačjeg oka.

Glavna nalazišta apatita kvaliteta dragog kamena nalaze se u:[1] Brazilu, Mjanmaru i Meksiku. Ostali izvori su:[1] Kanada, Čehoslovačka, Nemačka, Indija, Madagaskar, Mozambik, Norveška, Južna Afrika, Španija, Šri Lanka i SAD.

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj Gemological Institute of America, (1995). GIA Gem Reference Guide. Gemological Institute of America. ISBN 978-0-87311-019-8. 
  2. ^ Streeter, Edwin W. (1898). Precious Stones and Gems (6th izd.). London: George Bell and Sons. str. 306. 
  3. ^ Hurlbut & Klein 1985

Literatura

uredi
  • Streeter, Edwin W. (1898). Precious Stones and Gems (6th izd.). London: George Bell and Sons. str. 306. 
  • Schmittner Karl-Erich and Giresse Pierre, 1999. Micro-environmental controls on biomineralization: superficial processes of apatite and calcite precipitation in Quaternary soils, Roussillon, France. Sedimentology 46/3: 463-476.
  • Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis (1985). Manual of Mineralogy. ISBN 978-0-471-80580-9. 

Spoljašnje veze

uredi