Arion (grč. Ἀρίων, Ἀρείων, lat. Arion) je starogrčki pesnik i pevač koji se pojavljuje kao lik u grčkoj mitologiji.

Arion na morskom konjiću, Vilijam-Adolf Bugro (1855)

Mitologija uredi

Smatralo se da je živeo u Korintu kada je vladao kralj Perijandar (625-585. p. n. e.). Rodio se na ostrvu Lezbosu u gradu Metimni.[1] Prema nekim autorima, bio je sin Kiklona ili Posejdona i nimfe Onkeje.[2] Bio je pesnik, muzičar i pevač. Grci su ga smatrali osnivačem ditiramba. i svojom umetnošću stekao je priličan imetak. Jednom, na putu iz Korinta, mornari lađe na kojoj je putovao odluče da ga opljačkaju i ubiju. Nisu želeli da prime njegov novac za otkup i poštede mu život jer su se plašili da ih kasnije ne oda. Ipak su hteli da mu ispune poslednju želju da još jednom zapeva i zasvira na svojoj liri, ali je posle toga morao da izabere ili da se sam ubije na lađi ili da skoči u more. Izabrao je drugu opciju. Kad je završio pesmu, skočio je u more. No nije se udavio. Njegova muzika je privukla ka lađi jato delfina, od kojih ga je jedan primio na leđa i izvukao na obalu. Tako ga je odneo kralju Perijandru kome je Arion ispričao šta se desilo, ali mu on nije poverovao. Sačekao je da se iskrcaju i mornari koje je upitao gde je Arion. Oni su rekli da su ga ostavili u Tarentu. Tek kada je Arion izašao pred njih, prepali su se i priznali svoju krivicu.[3]

Pripovedalo se i da je Apolon u snu upozorio Ariona na opasnost koja ga vreba na lađi. Zbog toga, kada je Arion na delfinu stupio na grčko tlo, posvetio je darove ovom bogu. Kako bi ovekovečio ovaj događaj, Apolon je Arionovu liru i delfina preneo među zvezde.[3]

U umetnosti uredi

Pesmu pod nazivom „Arion“ je napisao Puškin, jedan od najvećih pesnika svetske književnosti.[4]

Druge ličnosti uredi

Kralj iz Mileta koji je prihvatio Hesionu (ili Tenejru ili Teniru) i njenog sina Trambela.[5]

Izvori uredi

  1. ^ Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology Greek Mythology Link: Arion 2
  2. ^ „Greek Myth Index: Arion”. Arhivirano iz originala 16. 12. 2010. g. Pristupljeno 05. 10. 2010. 
  3. ^ a b Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
  4. ^ Puškin: „Arion“ (jezik: ruski)
  5. ^ „Greek Myth Index: Trambelus”. Arhivirano iz originala 23. 03. 2014. g. Pristupljeno 05. 10. 2010. 

Spoljašnje veze uredi