Atinsko vojvodstvo
Atinsko vojvodstvo nastalo je kao jedna od krstaških država formiranih na teritoriji Grčke nakon prvog pada Carigrada 1204. godine za vreme Četvrtog krstaškog rata. Istrajalo je sve do osmanskog zauzimanja Atine 1456. godine, a tokom svog postojanja od dva i po veka imalo je značajan uticaj na razvoj događaja u regionu. [1]
| Atinsko vojvodstvo Δουκᾶτον Ἀθηνῶν | |||
|---|---|---|---|
.svg) Grb
| |||
.svg) Atinsko vojvodstvo | |||
| Geografija | |||
| Kontinent | Evropa | ||
| Regija | Grčka | ||
| Glavni grad | Atina, Teba | ||
| Društvo | |||
| Službeni jezik | Grčki, francuski, katalonski | ||
| Religija | Katolicizam i Pravoslavlje | ||
| Politika | |||
| Oblik države | Kneževina | ||
| — knez | |||
| Istorija | |||
| Istorijsko doba | Srednji vek | ||
| — Osnivanje | 1205 | ||
| — Ukidanje | 1456 | ||
| Događaji | |||
| — Prvi pad Carigrada | 13. april 1204. | ||
| — Vladavina Aragona | 1318. godina | ||
| — Vladavina Akiaiola | 1388. godina | ||
| — Aneksija od strane Osmanskog carstva | 1458. godina | ||
| Zemlje prethodnice i naslednice Atinskog vojvodstva | |||
| Prethodnice: | Naslednice: | ||
|
| ||
Vojvodstvo je obuhvatalo regione Atike i Beotije, uključujući i veće gradove Tebu i Megaru, pored same Atine.
Istorija
urediNakon mletačkog osvajanja Carigrada (13. april 1204. godine) Vizantija se praktično raspala u potpunoj anarhiji. Na ruševinama Carigrada proglašeno je Latinsko carstvo.
Krajem 1204. godine Bonifacije od Monferata osvojio je Atinu i njegova latinska vojska je poharala grad. Crkva Presvete Bogorodice Atinske na Partenonu je opljačkana i uništena je mitropolitska biblioteka koja je sadržala mnoge vredne rukopise koje je kreirao mitropolit Mihailo Honijat. On, kao i mnogi drugi, neposredno nakon pada Atine pod latinsku vlast napustio je grad. [1]
Novoosvojenu teritoriju, kao i sam grad, Bonifacije je dodelio burgundskom plemiću Otu de la Rošu koji tamo zavodi svoju vladavinu. Bio je formalni vazal Solunskog kraljevstva.
Svoje ime vojvodstvo dobija tek 1260. godine.
Snage plaćeničke Katalanske družine osvajaju vojvodstvo 1311. godine i postavljaju nominalnu vlast prinčeva Sicilije koji su držali stvarnu vlast iako je severni deo države osvojio srpski car Dušan Silni.
Do odlučujuće promene dolazi tokom sredozemnih ratova Petra IV Aragonskog, a u borbi za vlast različitih frakcija, Atinsko vojvodstvo osvaja firentinac Neri I iz moćne finansijske dinastije Akiaiuoli (1385). Potomci Nerija vladali su vojvodstvom kao vazali Osmanskog carstva ili Despota Moreja do turske aneksije 1458. godine.
Vidi još
urediLiteratura
uredi- Nicol, Donald M. (1984). The Despotate of Epiros 1267-1479: A Contribution to the History of Greece in the Middle Ages (2. expanded izd.). Cambridge University Press.
- Nicol, Donald M. (1993). The Last Centuries of Byzantium, 1261-1453 (2. izd.). Cambridge University Press.
- Ostrogorski, Georgije (1969). Istorija Vizantije. Beograd: Prosveta.
- Popović, Radomir V.; Perović, David, ur. (2005). 950 godina od Velikog raskola (1054) i 800 godina od pada Carigrada u ruke krstaša (1204): Međunarodni naučni simposion. Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet.
- Fajfrić, Željko (2006). Istorija krstaških ratova. Sremska Mitrovica: Tabernakl. ISBN 978-86-85269-05-9.
Spoljašnje veze
uredi
- ^ a b Grčki časopis Katimerini (grč. Η Καθημερινή), članak o Atinskom vojvodstvu: Το Δουκάτο της Αθήνας, οι φράγκικες δυναστείες από το 1204 ως την παράδοση της πόλης στους Οθωμανούς