Ahotep I (Mir na Mesecu) je bila drevna egipatska kraljica koja je živela najverovatnije oko 1560. i 1530. godine stare ere u periodu Novog carstva. Kao članica sedamnaeste dinastije, bila je kći faraona Taoa i kraljica Tetišere. Najverovatnije bila je sestra i supruga faraona Taoa II.

Maska sa sarkofaga, Muzej u Kairu
Ahotep
napisano hijeroglifima
iaHR4
t p

Život uredi

Iako se Ahmos obično smatra za osnivačem osamnaeste dinastije Egipta, mnogi egiptolozi tvrde da je osnivač zapravo kraljica Ahotepa. Njen brat, ujedno i suprug, bio je faraon Gornjeg Egipta. Veruje se da je rodila dva sina koja su kasnije postali faraoni a potom i ujedinitelji države nakon proterivanja Hiksa iz Donjeg Egipta.

Nakon Taove smrti prestol je nasledio stariji sin Kamose, poslednji faraon 17. dinastije, koji je pokrenuo mnogobrojne pohode ka ujedinjenju države. Međutim, nakon što je posle nekoliko godina vladavine umro, Ahotep je postala vođa države. Smatra se da je Kamosev brat Ahmos bio previše mlad kako bi upravljao Severnim carstvom. Nekoliko godina kasnije zajedno sa majkom uspeo je da protera Hikse i ujedini Donji i Gornji Egipat.

Razlog zbog kojeg se veruje da je Ahotep osnivač dinastije je veliki ugled koji je uživala u porodici, odnosno počast koju su joj na spomenicima odavali budući faraoni.

Porodica uredi

Kraljica Ahotepa bila je plemićkog porekla. Njen otac bio je faraon Tao Prvi a deda Antef Sedmi. Njena majka Tetišeri najverovatnije je plemićkog porekla iz naselja iz oaza Zapadne pustinje. Veruje se da su udala za svog brata Taoa Drugog i da je u braku sa njim imala šestoro dece: faraone Kamosa i Ahmosa, prinčeve Ahmose-Sipair, Binpua i Ahmose-Henutemipet kao i princeze Ahmoze-Nefertari i Ahmose-Tumerisy.

Prema drugoj teoriji Kamos nije Taov sin nego mlađi brat.

Grob uredi

Ahotepina grobnica otkrivena je 1859. godine u Dra Abu el-Nagi nadomak Tebe. Otkrio ju je francuski arheolog Ogist Mariet (franc. Auguste Mariette) u gotovo netaknutom stanju. Mumija je bila postavljena u pozlaćenom sanduku prekrivenim mnogim nakitom i oruđem. Među zagrobnim predmetima pronađene su i mnogobrojne vojne medalje zbog čega neki egiptolozi smatraju da je Ahotep imala ključnu ulogu u ujedinjenju severa i juga zemlje.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi