Ašmjanka (blr. Ашмя́нка; rus. Ошмянка) beloruska je reka i leva pritoka reke Vilije (deo basena reke Njemen i Baltičkog mora).

Ašmjanka
Ашмя́нка; Ошмянка
Opšte informacije
Dužina105 km
Basen1.490 km2
Pr. protok13,4 m3s
SlivVilijaNjemenBaltičko more
Plovnostnije plovna
Vodotok
IzvorAšmjansko pobrđe
54° 27′ 42.18″ N 25° 45′ 27.64″ E / 54.4617167° S; 25.7576778° I / 54.4617167; 25.7576778 (Izvor reke Ašmjanke)
Ušćeu reku Viliju
54° 46′ 32.5″ N 26° 12′ 16.31″ E / 54.775694° S; 26.2045306° I / 54.775694; 26.2045306 (Ušće reke Ašmjanke)
V. ušća120,4 m
Pro. pad0,8 mkm toka
Geografske karakteristike
Država/e Belorusija
 Grodnjenska oblast
NaseljaAšmjani
PritokeHaružanka, Galyanka
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Na njenim obalama nalazi se grad Ašmjani.

Karakteristike uredi

Reka Ašmjanka izvire u ataru sela Murovanaja Ašmjanka u Ašmjanskom rejonu u Grodnjenskoj oblasti Belorusije na području Ašmjanskog pobrđa preko kojeg i prolazi u svom gornjem delu toka. U srednjem i donjem delu toka teče preko Naračansko-vilejske nizije u području Smargonjskog rejona, i uliva se u reku Viliju kod sela Vidjuni u Astravečkom rejonu.

Ukupna dužina vodotoka je 105 km, a površina slivnog područja 1.490 km². Prosečan protok u zoni ušća je 13,4 m³/s. Najveći protok ima toko jeseni i proleća (41%), a najviši vodostaj je tokom marta i kreće se od 2,3 do 3,1 metar. Pod ledom je od sredine decembra do kraja marta.

Rečna dolina Ašmjanke je trapezoidnog oblika, širine 1 do 1,5 km, i izdiže se do nekih 18 metara iznad naplavne ravnice (čija je prosečna širina 200 do 300 metara od središta korita). Korito karakteriše intenzivno meandriranje (kao i kod svih ravničarskih reka), najvećim delom je kanalizovano, širine od 3 do 5 m u gornjem i srednjem delu toka, do 15—20 m u nižim delovima. Prosečan pad je oko 0,8 m/km toka. Obale su dosta strme i obrasle žbunastom vegetacijom (posebno u donjem delu toka).

Hidropotencijal uredi

Na oko 36 km od ušća 1959. je sagrađena ustava kojom je formirano veštačko Računsko jezero čije vode se koriste za rad Računske HE (rus. Рачунская гидроэлектростанция) te za navodnjavanje okolnih područja, ali i za ribolov i rekreaciju. „Računska HE“ je radila sve do 1977. kada je napuštena. Nakon rekonstrukcije celog sistema 2001. je ponovo puštena u rad (kapacitet 300 kVt, godišnje 1,5 miliona kVt časova).[1]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Dorofeйčik A. N. Gidroэnergetika Grodnenщinы Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. oktobar 2011) // Эnergiя i menedžment. — 2006. — № 2 (29). — pp. 42-45.

Spoljašnje veze uredi