Ajsrizenvelt (nem. Eisriesenwelt, Свијет ледених дивова) smatra se najvećim sistemom ledenih pećina u Evropi, a njegov splet prolaza i dvorana, koje podsjećaju na unutrašnjost katedrale, provlači se 40 km unutar masiva Tenen, južno od austrijskog grada Salcburg.

Ajsrizenvelt ledena pećina

Prostrani ulaz u pećine vodi do ledenog zida visokog 30 m, na čijem vrhu se nalazi lavirint prolaza. Žućkasta svjetlost koju bacaju na ledeni zid i sjaj vodičevog reflektora otkrivaju pregrade i stubove od leda koji izgledaju kao statue. Bajkoviti ledeni oblici dobili su nazive kao što su „ledene orgulje“, i „ledena kapelica“, a duboko u planini zavjese od leda skrivaju se „ledena vrata“. Na nekim mjestina hladan vazduh huči kroz uske prolaze dok se kreće do drugog ulaza u pećine koje su na nešto višim mjestima u planini. „Ledeni divovi“ nastali su kao rezultat prodiranja vode kroz krečnjačke pećine oblikovane pre više od 2 miliona godina. Voda od otopljenog snijega i leda, kao i od kiše koja pada u proljeće curi u pećine i trenutno se smrzava, pa ne može da oblikuje stalektite i stalegmite koji se obično formiraju u krečnjačkim pećinama.

Pećine je prvi istražio 1879. godine Anton fon Poselt. Ušavši otprilike 200 m u dubinu planine, naišao je na ledeni zid i dalje nije išao. Prošlo je više od 30 godina pre nego što je neko ponovo ušao u pećinu, a ovaj put bio je to Aleksandar fon Merk, poznati speleolog, koji je vodio ekspedicije 1912. i 1913. godine. On i članovi njegove ekspedicije usjekli su stepenište u ledeni zid, a iznad njega otkrili su fantastičan svijet kojem je i dao ime Ajsrizenvelt. Poslije Prvog svjetskog rata istraživanja su nastavljena, ovoga puta bez Aleksandra, koji je poginuo u ratu. Prostrana dvorana je dobila ime Katedrala fon Merka u spomen na njegovo zalaganje da svijet sazna za pećine, a u njoj se čuva i urna sa njegovim pepelom.

Spoljašnje veze

uredi