Banana ratovi
Banana ratovi (engl. Banana Wars) je izraz koji se koristi za seriju oružanih sukoba, odnosno američkih oružanih intervencija na području Latinske Amerike u periodu od 1898. do 1934. godine, odnosno od završetka Špansko-američkog rata do uvođenja Politike dobrog suseda kojom se SAD privremeno odrekla intervencije u unutrašnja pitanja drugih zemalja. Glavni motiv tih intervencija je bilo stvaranje, odnosno održavanje američke sfere uticaja u Zapadnoj hemisferi u skladu sa Monroovom doktrinom, pri čemu su kao izgovor služila notorna politička nestabilnost latinoameričkih zemalja. Banana ratovi su, s obzirom da su se u pravilu vodili u malim i siromašnim zemljama, nisu predstavljali veliki izazov za američke oružane snage, te su vođeni ograničenim sredstvima, pri čemu je srž činio relativno maleni Marinski zbor.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b0/Ocupaci%C3%B3n_estadounidense_de_Veracruz.jpg/220px-Ocupaci%C3%B3n_estadounidense_de_Veracruz.jpg)
Pod Banana ratovima se podrazumevaju:
- Iskrcavanje američkih marinaca u tadašnju kolumbijsku provinciju Panamu 1903. godine, kojim je omogućena stvaranje Paname kao nominalno suverene države, koja je odmah potom SAD-u na upravu predala područje na kome je 1914. izgrađen Panamski kanal;
- američke okupacije Kube u periodu neposredno nakon Špansko-američkog rata (1898 - 1902), te u još nekoliko navrata (1906-1909, 1912, 1917. i 1922)
- američke vojne intervencije u Dominikanskoj Republici (1903, Afera u Santo Domingu, 1914 te okupacija koja je potrajala od 1916. do 1924.)
- američka okupacija Nikaragve od 1912. do 1933.
- tzv. Granični rat sa Meksikom, koji se odvijao paralelno sa Meksičkom revolucijom i Prvim svetskim ratom, prilikom kojeg su najpoznatiji incidenti američka okupacija Verakruza 1914. godine; meksički napad na Kolambus te američka kaznena ekspedicija protiv Panča Vilje;
- Američka okupacija Haitija koja je trajala od 1915. do 1934. godine[1]
- američke vojne intervencije u Hondurasu u svrhu zaštite interesa američkih kompanija Junajted Frut Kompani i Standard Frut Kompani (1903, 1907, 1911, 1912, 1919, 1924, 1925).[2]
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Hubert, Giles A. (januar 1947). „War and the Trade Orientation of Haiti”. Southern Economic Journal. 13 (3): 276—84. JSTOR 1053341. doi:10.2307/1053341. Arhivirano iz originala 20. 1. 2023. g. Pristupljeno 2. 2. 2021 — preko JSTOR.
- ^ „Where did banana republics get their name?”. The Economist. Economist Group. 21. 11. 2013. Arhivirano iz originala 14. 11. 2020. g. Pristupljeno 16. 2. 2016.