Barski patricijat
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Plemićki stalež u Baru (danas Stari Bar) je u ranom srednjm vijeku predstavljao stare romanske porodice, koje su se obogatile, zahvaljujući trgovini i jeftinoj radnoj snazi. Sa etničkog stanovišta: amalgam su svih etnikuma, koji su od najstarijih vremena naseljavali ovo područje. Od polovine XIV vijeka moguće je pratiti njihov razvoj. Gradili su raskošne palate, darivali crkve, unajmljivali umjetnike, kupovali nekretnine; bavili su se trgovinom, bili činovnici u sudu i notarijatu, a zauzimali su i položaje u višoj crkvenoj hijerarhiji. Formiranjem Malog vijeća, 1372. godine, nastoje potisnuti skupštinu svih građana, što im konačno i uspijeva, u drugoj polovini XV vijeka (uvođenjem aristokratskog vijeća). Sukobi između pučana i plemića su zabelježeni 1447. kao i od 1554-1559. godine. Barski patricijat se sukobljavao i sa susjednim Mrkojevićima, u prvoj polovini XVI vijeka.
Poznate porodice
urediNajpoznatije plemićke porodice barskog patricijata su bile:
- Bacan
- Boris
- Dromizijan
- Goetić
- Guljemi
- Krateć
- Maruško
- Natalis
- Orso
- Paskvali
- Pićiko
- Prokulijan
- Ruđi
- Ruđi-Kurijaci
- Samueli
- Žare
- Debelja
Nestanak patricijata
urediBar je pod Osmansku vlast pao 1571. godine, a već 1696. u gradu postoji samo pet plemićkih porodica. Patricijat nestaje do kraja XVIII vijeka. Najveći broj njih se iselio, a neznatan islamizirao. Jedna od patricijskih porodica je dočekala XX vijek: familija Boris.
Literatura
uredi- Grupa autora: „Istorijski leksikon Crne Gore“, knjiga 1, „Daily Press“ Vijesti, Podgorica, 2006. godina.