Plemićki stalež u Baru (danas Stari Bar) je u ranom srednjm vijeku predstavljao stare romanske porodice, koje su se obogatile, zahvaljujući trgovini i jeftinoj radnoj snazi. Sa etničkog stanovišta: amalgam su svih etnikuma, koji su od najstarijih vremena naseljavali ovo područje. Od polovine XIV vijeka moguće je pratiti njihov razvoj. Gradili su raskošne palate, darivali crkve, unajmljivali umjetnike, kupovali nekretnine; bavili su se trgovinom, bili činovnici u sudu i notarijatu, a zauzimali su i položaje u višoj crkvenoj hijerarhiji. Formiranjem Malog vijeća, 1372. godine, nastoje potisnuti skupštinu svih građana, što im konačno i uspijeva, u drugoj polovini XV vijeka (uvođenjem aristokratskog vijeća). Sukobi između pučana i plemića su zabelježeni 1447. kao i od 1554-1559. godine. Barski patricijat se sukobljavao i sa susjednim Mrkojevićima, u prvoj polovini XVI vijeka.

Poznate porodice

uredi

Najpoznatije plemićke porodice barskog patricijata su bile:

  • Bacan
  • Boris
  • Dromizijan
  • Goetić
  • Guljemi
  • Krateć
  • Maruško
  • Natalis
  • Orso
  • Paskvali
  • Pićiko
  • Prokulijan
  • Ruđi
  • Ruđi-Kurijaci
  • Samueli
  • Žare
  • Debelja

Nestanak patricijata

uredi

Bar je pod Osmansku vlast pao 1571. godine, a već 1696. u gradu postoji samo pet plemićkih porodica. Patricijat nestaje do kraja XVIII vijeka. Najveći broj njih se iselio, a neznatan islamizirao. Jedna od patricijskih porodica je dočekala XX vijek: familija Boris.

Literatura

uredi

Vidi još

uredi