Bauk

митолошко биће Јужних Словена

Bauk je biće iz mitologije Južnih Slovena, koje je naročito zastupljeno u mitologiji Srba[1]. Sa njime su se nekada plašila mala djeca.

Etimologija naziva uredi

Riječ bauk se u nekim krajevima koristi kao sinonim vezan za pauke i kosce. Glagol bauljati, koja označava nespretan hod, dolazi od imena ovog mitološkog bića. Onomatopeja koja se koristi za riječ bauk je bau[1], a eufemizam ove riječi je baja[1].

Opis bauka u mitologiji i narodnim predanjima uredi

Bauk je opisan kao zastrašujuće stvorenje koje nespretno korača i krije se na tamnim mestima (u rupama ili napuštenim kućama) gdje čeka da zgrabi, odnese i proždere svoju žrtvu. Jedini način na koji se bauk može otjerati je sa jakim svetlom i bukom[1].

Moguće objašnjenje ovog mitološkog bića uredi

 
evroazijski mrki medvjed

Interpretacija baukovih osobina navodi na zaključak da je bauk u stvari opis evroazijskog mrkog medvjeda (lat. Ursus arctos arctos) - podvrste mrkog medvjeda koja je već bila izlovljena u nekim dijelovima Srbije i poznati samo kao biće iz legendi[1]. Sama riječ bauk je prvobitno bila korišćena kao hipokorizam za medvjeda[1].

U popularnoj kulturi uredi

  • Bauk se koristi kao prevod engleske rječi goblin u srpskim izdanjima djela Dž. R. R. Tolkina, koja su prvi preveli Meri i Milan Milišić[2];
  • Bauk se takođe koristi kao prevod engleskog nadimka the Imp za Tiriona Lanistera u srpskom izdanju „Pjesme leda i vatre”, koje je preveo Nikola Pajvančić[3];
  • Bauk se još koristi i kao prevod engleske rječi ogr u serijalu crtanih filmova Šrek[4].

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Špiro Kulišić; Petar Ž. Petrović; Pantelić, Nikola (1970). Srpski mitološki rečnik. Beograd: Nolit. 
  • Rastko Ćirić (1986). Priručnik za odbranu i zaštitu od ala i bauka. Beograd: MAH. 

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ Špiro Kulišić; Petar Ž. Petrović; Pantelić, Nikola (1970). „Bauk”. Srpski mitološki rečnik. Beograd: Nolit. str. 27. 
  2. ^ Dž. R. R. Tolkin (1986). Hobit [The Hobbit]. prevod Meri i Milan Milišić. Beograd: Nolit. str. 65. ISBN 978-86-19-00897-6. COBISS.SR 31269383. 
  3. ^ Dž. R. R. Martin (2003). Igra prestola [„A Game of Thrones”]. prevod Nikola Pajvančić. Beograd: Laguna. str. 37, koja odgovara strani 34 (početak poglavlja Eddard) jednog od engleskih izdanja. ISBN 978-86-7436-099-6. COBISS.SR 107207180. 
  4. ^ Krstarica: Šrek — srećan zauvek Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. april 2012)

Spoljašnje veze uredi