Beli Hrvati (ukr. Bіlі Horvati) su bili jedno od slovenskih plemena, koje je naseljavalo područje današnje Poljske i zapadne Ukrajine. U 7. veku, jedan deo ovih Hrvata se preselio na Balkan (videti članak: Hrvati). Beli Hrvati su očuvali svoju političku nezavisnost sve do 11. veka. Zemlja koju su naseljavali nazivala se Bela Hrvatska.

Bela Hrvatska i Bela Srbija u 6. veku (oko 560. godine), prema knjizi Františeka Dvornika
Beli Hrvati u 7-8. veku

Prema P. J. Šafariku, reč Hrvat je izvedena od zapadnoslovenske reči hrъbъtъ — „gorje” (ukr. хребет ili гірський хребет, rus. хребет ili горный хребет), što bi značilo oni koji žive na gorju. Takođe, prema Povesti minulih leta, jednom od najstarijih slovenskih osnovnih izvora, navedeno je da su Beli Hrvati tako nazvani po oblasti koju su naselili.[1] Ova teza dobija na značaju ako se ima u vidu da se Bela Hrvatska nalazila na Karpatima u pograničnom području današnje Poljske, Češke, Slovačke i Ukrajine. Reč Beli u imenu Belih Hrvata je vezan za način obeležavanja strana sveta kod Starih Slovena, oni su sever obeležavali belom, zapad crvenom, jug crnom i istok zelenom bojom, otuda u imenu Belih Hrvata reč Beli ima značenje severni.[2]

Reference

uredi
  1. ^ „POVESTЬ VREMENNЫH LET (Nestorova hronika)” (PDF). Moskva-Augsburg: Im Werden Verlag. 2003. str. 3—4. 
  2. ^ Ngulube, Patrick (2016). Handbook of Research on Theoretical Perspectives on Indigenous Knowledge Systems in Developing Countries. IGI Global. str. 63. ISBN 9781522508342.