Бели толстолобик

Tolstolobik beli (lat. Hypophthalmichthys molitrix) je slatkovodna riba koja je iz Kine premeštena u Evropu i gde se mresti veštačkim putem. Pripada familiji Cyprinidae.

  • Latinski naziv: Hypophthalmichthys molitrix
  • Lokalni nazivi: Tolstolobik
  • Maks. dužina: 1 m.
  • Maks. težina: 50 kg.[1]
  • Vreme mresta: od juna do avgusta
Tolstolobik - beli
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
H. molitrix
Binomno ime
Hypophthalmichthys molitrix

Opis i građa uredi

Tolstolobik beli ima visoko telo, sa strane spljošteno, a glava mu je veoma široka i sa debelim čelom (na ruskom tolstij lob - debelo čelo). Oči su mu malo spuštene ispod uzdužne osovine tela. Donja vilica je izbačena i ide prema gore. Po sredini trbuha mu se nalazi greben od grla do analnog otvora. Krljušti tolstolobika su male i tanke, a prsno peraje mu dopire do trbušnih, malo su spljoštena i idu prema nazad. Repno peraje je izrazito veliko i duboko urezano, a leđno peraje je kratko i izdignuto. Peraja su siva a nekada i sa bordocrvenim senkama. Leđa su mu tamnosiva, bokovi srebrnasti, a trbuh beličast, nepravilno je prošaran bordobraonkastom bojom.

Tolstolobik beli brzo raste, mnogo jede, i zbog količine hrane koju mora pojesti je vrlo značajan za održavanje kiseoničkog režima vode, jer čisti vodenu površinu od zatravljenja. Crevo tolstolobika je 15 puta duže od tela odrasle jedinke.

Navike, stanište, rasprostranjenost uredi

Tolstolobik beli je prenet iz Kine, reke Amur. Poznate su dve vrste, beli i sivi. Gaji se u ribnjacima, a naselio je i Dunav i njegove pritoke. Hrani de isključivo fitoplanktonom (algama i jednoćelijskim organizmima) i veoma brzo raste. U vode Srbije se unosi veštačkim putem, poribljavanjem i obično zajedno sa amurom. Te dve ribe žive u nekoj vrsti simbioze, tj. amur se hrani višim vodenim biljem, a tolstolobik nižim. Na izmetu amura, koji sadrži veliki procenat celuloze, razvija se masa jednoćelijskih algi kojima se hrani tolstolobik.

Razmnožavanje uredi

Polno je zreo sa 4 godine. Mresti se od maja do avgusta u toplim, kamenitim i plitkim vodama. Izleže do 500 000 jajašaca. Mlađ nakon 6 do 8 dana dobija na pigmentaciji, rastu mu krljušti i usni otvori. U zatvorenim vodama se jedino veštački mresti, ne obnavlja se prirodnim putem, pošto mu je za mrest potrebna temperatura od 36º.

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi