Beriša (alb. Berisha) je malisorsko pleme u oblasti Puka, u severnoj Albaniji. Beriše su katoličko pleme, za koje se kaže da je jedno od najstarijih od svih severno albanskih plemena. Pleme Beriša se prvi put pominje u 17. veku, a usmena tradicija prati rodoslovlje od 14. veka. Deo plemena je migrirao na Kosovo i Skopsku Crnu Goru tokom osmanskog perioda. Danas je prezime Beriša uobičajeno kod kosovskih Albanaca. Postoje izvori koji navode da su Beriše srpskog porekla.[1]

Albanska plemena (1918). Pleme Beriša obeleženo je brojem 16.

Prema Konstantinu Jirečeku i po starom predanju Beriše su srpskog porekla i da se njihov predak Grča Nenadin, rodonačelnik Kuča (Mrnjavčević) iz Kuča naselio u Albaniju i da od njega potiču Beriše.[1] Kaplan Burović tvrdi da se ovo pleme nekada zvalo Beliša jer je glas l prelazio u r i obrnuto, kao i u slučaju ArbanijaAlbanija.

Ivan Jastrebov navodi podatak da je krsna slava ovog plemena bilo Uspenje Presvete Bogorodice.[2]

Migracije na Kosovo uredi

Mnogi članovi plemena Beriša su migrirali na Kosovo, uglavnom u regionu Đakovice gde su se i konvertovali u islam. Prema izveštaju britanske obaveštajne službe, glavni razlog migracije bio je mala veličina teritorije koje je ovo pleme kontrolisalo.[3] Praznik katoličkih Beriša koji žive u selima oko Peći je Veliku Gospu, koju zovu Zoja e Berishes, ili Zoja e Alshiqes (pošto su Alšići najbrojnije Beriše).[4] Prezime Beriše proizilazi iz imena plemena i uobičajeno je među Albancima na Kosovu.[5] Godine 1890. islamizovani Beriši i Krasnići sa Kosova su napali Albance katolike iz Fandisa koji su govorili albanski jezik i napali su njihova sela, spalili kuće, dok su muslimane iz Fandisa poštedeli.[6] Tokom 20-ih godina 20. veka, čitavo pleme Beriša sa Kosova, pod vođstvom Azema Galice, pobunilo se protiv vlasti Kraljevine Jugoslavije.[7]

Pleme Merturi (Donji Dukađin (Donji Pilot)) pripada bratstvu Beriša. [8]

Porodice uredi

Albanija uredi

U oblasti Beriša u Puki žive 4 familije, sve imenovane po sinovima predaka plemena:

  • Tetaj (Teta)
  • Maroj (Maro)
  • Deska (Desku)
  • Dočaj (Doči)

Kosovo uredi

  • Beriša, 8 domaćinstava u svojoj mahali (četvrti) u Trsteniku, Vitina (izvor iz 1979. godine).[9]
  • Alšiće, u dolini Barani (Lugu i Baranit), naselili se iz Prekoruplje (izvor iz 1984).[10]
  • Alšiće (bivši Kolgjonaj) (izvor iz 1984).[11]
  • Gecaj, dve porodice u Lluke (izvor iz 1984).[11]
  • Beriša naselili se u Donju Dubnicu u drugoj polovini 18. veka.[12]

Mnogo islamizovanih i albanizovanih srpski porodica na Kosovu su ušle u fis (pleme) Beriša.[13][14] Godine 1967. zabeleženo je da su romske porodice u Podrimi i u Đakovičkom srezu ušli u fis Beriša, jer su Beriše najmoćniji u toj oblasti,[15] a Mađupi su ušli u fis Beriša ili Gaši.[16]

Poznate ličnosti uredi

Rodom uredi

Poreklom uredi

Reference uredi

  1. ^ a b Jireček 1923, str. 58
  2. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 49. Beograd: Službeni glasnik. 
  3. ^ Vickers, Miranda (1998). Between Serb and Albanian: a history of Kosovo. Hurst & Co. str. 50. Pristupljeno 12. 05. 2013. „The same British intelligence report cited above states that the small size of the district belonging to the Berisha tribe 'caused many to emigrate, particularly in the direction of Djakovica to the North-West, where they occupy many villages. 
  4. ^ Bulletin of the Ethnographical Institute. 4—6. Naučno delo. 1957. str. 366. 
  5. ^ Elsie 2010, str. 48.
  6. ^ Grandits, Hannes; Clayer, Nathalie; Pichler, Robert (15. 05. 2011), Conflicting Loyalties in the Balkans: The Great Powers, the Ottoman Empire and Nation-Building, I.B.Tauris, str. 200, ISBN 978-1-84885-477-2 
  7. ^ Maliković, Dragi (2005). Kačački pokret na Kosovu i Metohiji: 1918–1924. Institut za srpsku kulturu. str. 140. Pristupljeno 12. 05. 2013. „celo albansko pleme Beriša bilo ustalo protiv jugoslovenskih državnih organa pod vođstvom Azema Bejte 
  8. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 407. - 415. Beograd: Službeni glasnik. 
  9. ^ Đuričić 1979, str. 79
  10. ^ Krasniqi 1984, str. 102.
  11. ^ a b Krasniqi 1984, str. 92.
  12. ^ Stamenković, Srboljub Đ. (2001). Geografska enciklopedija naselja Srbije: M-R. Univerzitet u Beogradu. Geografski fakultet. str. 266. ISBN 978-86-82657-15-6. 
  13. ^ Balcanica. 7—8. Srpska Akademija Nauka i Umetnosti, Balkanolos̆ki Institut. 1976. str. 324. „Predak roda Žark u Bičevcu se po poislamljivanju oslonio ne na svoje seljane već na albanske rodove u susednim selima Raki i Dubravi i stupio u njihov fis (Beriše) [...] ušli su u Beriše, fis 
  14. ^ Serbian ethnographic series. Srpska akademija nauka i umetnosti. 1965. str. 148. „Poislamljeni i poarbanašeni srpski rod je Klopan (4 kuća.). Ušao je u Beriše, fis 
  15. ^ Etnografski institut 1967, str. 85, "U Podrimi i u Đakovičkom srezu Cigani se izdaju većinom za Beriše, jer je taj fis ...".
  16. ^ Etnografski institut 1967, str. 94, "Svi su Mađupi i izdaju se većinom za Beriše i Gašane. Dve porodice vele da su Bitiči.".
  17. ^ Elsie 2015, str. 184.
  18. ^ „Berisha: Kulla është djegur 3 herë edhe nga serbët edhe turqit”. The Albanian. Arhivirano iz originala 12. 08. 2018. g. Pristupljeno 24. 07. 2018. „Pra 4 nga politikanët më të rëndësishëm jeni nga një zonë? Nga një zonë, por Ramizi nuk është Berishë, është nga Fshati Kasaj …Hasani dhe Jahjaga janë Berishë. 
  19. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 05. 07. 2017. g. Pristupljeno 24. 07. 2018. 
  20. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 20. 12. 2016. g. Pristupljeno 24. 07. 2018. 

Literatura uredi