Berčinac je naseljeno mesto u gradskoj opštini Crveni Krst na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se u dolini Toponičke reke, udaljeno 12 km severozapadno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 129 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 162 stanovnika).

Berčinac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugNišavski
GradNiš
Gradska opštinaCrveni Krst
Stanovništvo
 — 2011.Pad 105
Geografske karakteristike
Koordinate43° 24′ 17″ S; 21° 49′ 11″ I / 43.404833° S; 21.819666° I / 43.404833; 21.819666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina349 m
Berčinac na karti Srbije
Berčinac
Berčinac
Berčinac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj018
Registarska oznakaNI

Istorija

uredi

Turski popis 1498. godine ga evidentira sa 20 domova (7 samačkih i 1 udovičkim), 3 rajinske vodenice koje rade cele godine i sa dažbinama sela od 3412 akče. Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je isti naziv kao danas, a imalo je 25 kuća, 2 udovička domaćinstva, 5 samačka domaćinstva.[1] Nakon decenija iskušenja u kasnom periodu turske vladavine (posle niške bune 1841. godine bio je spaljen), ušao je u sastav Srbije kao malo selo. Posle oslobođenja od Turaka većina domaćinstava se domogla većih kompleksa zemlje, ali, osim na ekstenzivnoj zemljoradnji, materijalna egzistencija se u velikoj meri zasnivala na stočarstvu, prodaji šumskog drveta i vodeničarstvu. Raspadom porodičnih zadruga i kasnijim deobama posedi zemlje su usitnjeni. Posle Drugog svetskog rata, naročito posle 1960/65. godine, ojačale su tendencije napuštanja poljoprivrede, sa iseljavanjem ili orijentacijom na mešovitu privredu. Osnovni poljoprivredni karakter sela, međutim, i dalje je zadržan, premda, naročito od 1970/75. godine, sa priličnim brojem staračkih domaćinstava. Od 1975/80. godine pojavila se i nova tendencija otkupljivanja zemljišta za izgradnju poljskih kuća (vikendica). Prema popisnim podacima iz 1971. godine, u selu su živela 33 poljoprivredna, 16 mešovitih i 3 nepoljoprivredna domaćinstva.

Saobraćaj

uredi

Do naselja se može doći prigradskim linijama 32 PAS Niš - Čamurlija - Gornja Toponica - Berčinac - Paljina - Miljkovac - Velo Polje - Kravlje i linijom 32L PAS Niš - Čamurlija - Gornja Toponica - Berčinac - Paljina - Miljkovac - Velo Polje - Paligrace.

Demografija

uredi

Krajem 19. veka (1895) Berčinac je malo selo sa 19 domaćinstava i 115 stanovnika. Godine 1930. u njemu je živelo 28 domaćinstava i 163 stanovnika.

U naselju Berčinac živi 94 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,9 godina (47,6 kod muškaraca i 52,4 kod žena). U naselju ima 40 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,53.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 227
1953. 234
1961. 254
1971. 194
1981. 165
1991. 162 158
2002. 129 135
2011. 105
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
128 99,22%
Hrvati
  
1 0,77%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference

uredi
  1. ^ „Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE. Arhivirano iz originala 15. 03. 2012. g. Pristupljeno 15. 07. 2010. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura

uredi
  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 11.

Spoljašnje veze

uredi