Бибер
Piper, odnosno biber, rod je skrivenosemenica iz porodice bibera (Piperaceae).
| Biber | |
|---|---|
| |
| Tipičan list i cvet roda Bibera | |
Naučna klasifikacija 
| |
| Carstvo: | Plantae |
| Kladus: | Tracheophytes |
| Kladus: | Angiospermae |
| Kladus: | Magnoliids |
| Red: | Piperales |
| Porodica: | Piperaceae |
| Potporodica: | Piperoideae |
| Rod: | Piper L. |
| Vrste | |
|
1000–2000 | |
| Sinonimi | |
| |
Rod sadrži između jedne i dve hiljade vrsta (prema podacima enciklopedije „The Plant List” 1.457 vrsta) žbunastih, zeljastih i lijanastih biljnih formi, a većina od njih su dominantne vrste u svojim prirodnim staništima. Prirodno stanište za najveći deo vrsta su tropska područja sa obe strane ekvatora, najviše na području obe Amerike, te u monunskim zonama jugoistočne Azije.
Naučno ime roda dolazi od sanskrtske reči „pipali” (pippali) kojom je označavana vrsta Piper longum („dugi biber”), a naučnu klasifikaciju roda izvršio je Karl fon Line 1753. godine. Jedna od glavnih karakteristika kod pripadnika ovog roda je prisustvo alkaloida piperina (hemijska formula C17H19NO3) u plodovima koji im daje oštar ukus.
Rasprostranjenost i opis roda uredi
Vrste iz roda bibera rastu u tropskim područjima sa obe strane ekvatora, i nastanjuju uglavnom niže spratove tropskih kišnih šuma. Jedna vrsta iz ovog roda − Piper kadsura − nastanjuje suptropske delove Japana i krajnjeg juga Koreje, i jedina je vrsta koja je otporna na zimske mrazeve. U područjima u kojima rastu vrste iz ovog roda obično predstavljaju dominantne biljne zajednice.
Najveći deo vrsta iz roda bibera su zeljaste biljke ili vreže, dok se pojedine vrste javljaju u grmolikim, ili čak formama niskog drveća. Pojedine vrste, takozvani „mravlji biberi” (tipičan primer je vrsta Piper cenocladum) žive u simbiozama sa mravima. Kod većine vrsta plodovi su okrugle bobice veličine zrna graška, i osušeni imaju veliki značaj u gastronomijama širom sveta. Biberi se razmnožavaju putem semena koje u prirodi raznose razne vrste ptica i sisara koji se njima hrane.
Iako kod većine vrsta hemijski sastav listova i plodova deluje odbojno na razne biljoždere, neke životinjske vrste su razvile otpornost na te supstance i hrane se listovima i stabljikama bibernjača.
Vrste uredi
Prema podacima sa botaničke baze podataka „The Plant List”, a koji se odnose na 2013. godinu, rodu bibera pripada 1.457 vrsta. najveći broj vrsta registrovan je na području obe Amerike, i to oko 700 vrsta, dok je druga po značaju oblast sa oko 300 registrovanih vrsta Jugoistočna i Južna Azija. Registrovano je i postojanje oko 40 vrsta na ostrvima južnog Pacifika, te oko 15 vrsta u tropskim područjima Afrike.[1]
Neke od najraširenijih i ekonomski najvažnijih vrsta iz ovog roda su:
- Piper nigrum L. typus — crni biber, najraširenija, i ekonomski najvažnija vrsta
- Piper methysticum G.Forst. — „kava-kava”
- Piper betle L. — betel
- Piper aduncum L. — uskolisni biber, matiko
- Piper crocatum Ruiz et Pav.
- Piper kadsura (Choisy) Ohwi − japanski biber, jedina vrsta otporna na zimske mrazeve
- Piper longum L. — dugi biber, poznat i kao Indijski dugi biber
- Piper magnificum Trel. — biber krupnorodni
- Piper sylvaticum Roxb. — šumski biber
- Piper ornatum N.E.Br. − indonežanski endem, uspeva i kao ukrasna lončarica
- Piper guineense Schumach. − gvinejski biber, najraširenija afrička vrsta
- Piper cubeba L.f. − kubeb ili javanski biber
- Piper auritum Kunth − „oha santa”
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ M. Alejandra Jaramillo & Paul S. Manos (2001). „Phylogeny and patterns of floral diversity in the genus Piper (Piperaceae)”. American Journal of Botany. 88 (4): 706—716. doi:10.2307/2657072. Arhivirano iz originala 30. 06. 2010. g. Pristupljeno 20. 11. 2016.
Spoljašnje veze uredi
- (jezik: engleski) Северноамерике врсте биберњача
- (jezik: engleski) Кинеске врсте биберњача
- (jezik: engleski) NCBI таксономска база података
- (jezik: engleski) Тајландске врсте биберњача Архивирано на сајту Wayback Machine (24. октобар 2008)