Boljarovo

Насеље у Јамболској области, Бугарска

Boljarovo (bug. Болярово) grad je u Republici Bugarskoj, u jugoistočnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Boljarovo u okviru Jambolske oblasti.

Boljarovo
bug. Болярово
Ostaci tvrđave Kaleto kod Boljarova
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastJambolska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 1.314 (2.010 )
 — gustina33 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate42° 09′ 00″ S; 26° 49′ 01″ I / 42.15° S; 26.817° I / 42.15; 26.817
Aps. visina195 m
Površina39,40 km2
Boljarovo na karti Bugarske
Boljarovo
Boljarovo
Boljarovo na karti Bugarske
Veb-sajt
bolyarovo.domino.bg

Geografija

uredi

Položaj: Boljarovo se nalazi u jugoistočnom delu Bugarske, blizu državne granice sa Turskom — 18 km južno od grada. Od prestonice Sofije grad je udaljen 350 km istočno, a od oblasnog središta, Jambola grad je udaljen 55 km jugoistočno.

Reljef: Oblast Boljarova se nalazi na istočnom obodu Gornjetrakijske kotline, u oblasti doline Tundže. Grad se smestio u ravničarskom području, na oko 200 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Boljarovu je izmenjeno kontinentalna klima sa uticajem obližnjeg Egejskog mora.

Vode: Kroz oblast Boljarova protiče više manjih vodotoka, koji se ulivaju u obližnju reku Tundžu.

Istorija

uredi

Oblast Boljarova je prvobitno bila naseljena Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Boljarova je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1885. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo

uredi
Demografija

Po procenama iz 2010. godine Boljarovo je imalo oko 1.300 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Spoljašnje veze

uredi