Bradikardija je simptom koji predstavlja smanjanje broja otkucaja srca (srčane frekvencije) odraslog čoveka na manje od 60 otkucaja u minutu. Fiziološki opseg srčane frekvencije odraslog čoveka je do 60-90 otkucaja u minuti. Kod odojčeta, bradikardija se definiše kao frekvencija manja od 100 otkucaja srca u minuti (fiziološki opseg od 100-160 otkucaja u minuti).[1][2][3]

Bradikardija
Klasifikacija i spoljašnji resursi
SpecijalnostKardiologija
MKB-10R00.1
MKB-9-CM427.81, 659.7, 785.9, 779.81
Patient UKBradikardija
MeSHD001919

Bradikardija je najčešće bez drugih simptoma, dok frekvencija srce ne padne ispod 50 otkucaja u minuti, iako kod treniranih zdravih sportista može biti i manja od 50 otkucaja i bez simptoma. Simptomi bradikardija mogu biti omaglice, umor, slabost, palpitacije, nelagodnost u grudima.[4][5]

Bradikardija može biti uzrokovana bolestima srca ili poremećajima koji ne zahvataju primarno srce, kao što su npr. endokrini poremećaji, poremećaji ravnoteže elektrolita i dr.[6]

Klasifikacija uredi

 
Standardni 12-kanalni EKG je najvažniji i najjednostavniji test za identifikaciju pacijenta sa poremećajem srčanog ritma.

Sinusna bradikardija uredi

Sinusna bradikardija se definiše kao srčana frekvencija ispod 60 otkusaja/min. u budnom stanju. Mnoge zdrave osobe, sportisti i fizički radnici, često imaju i nižu frekvenciju, zbog toga ima predloga struke da se granica srčane frekvencije pomeri na 50 otkucaja/min. Fiziološki uzroci povećanog vagalnog tonusa uključuju bradikardiju viđenu kod sportista.

U toku noći, na osnovu snimaka Holter monitoringa, srčana frekvencija se snižava i do 30 otkucaja/min. što je fiziološki gledano za organizam korisno.[7]

Patološki uzroci uključuju, infarkt miokarda zadnjeg zida, toksičnu izloženost ili izloženost štetnim uticajima okoline, poremećaje elektrolita, infekciju, apneju u snu, dejstvo lekova, hipoglikemiju, hipotiroidizam i povećani intrakranijalni pritisak.

 
EKG pacijenta sa sinusnom bradikardijom

Sindrom bolesnog sinusnog čvora uredi

Sinusna bradikardija takođe može biti uzrokovana sindromom bolesnog sinusnoatrijalnog čvora,[8] i uključuje disfunkciju sinusnoatrijalnog čvora da generiše ili prenese akcioni potencijal na pretkomore. Sindrom bolesnog sinusnoatrijalnog čvora uključuje niz poremećaja i patoloških procesa koji su grupisani u jedan labavo definisan klinički sindrom. Sindrom uključuje znake i simptome povezane sa cerebralnom hipoperfuzijom u sprezisa sinusnom bradikardijom, zastojem u sinusnoatrijalnom čvoru (SA) blokom, karotidnom preosetljivošću ili naizmeničnim epizodama bradikardije i tahikardije.[9]

Sindrom bolesnog sinusnoatrijalnog čvora najčešće se javlja kod starijih pacijenata sa istovremenim kardiovaskularnim bolestima i prati nepredvidljiv tok. Neke studije su pokazale da ovi pacijenti imaju funkcionalni pad broja nodalnih ćelija, dok su druge pokazale prisustvo antinodalnih antitela. Iako ovi i drugi događaji počinju da usredsređuju naše razumevanje ovog sindroma, većina slučajeva ostaje idiopatska.

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ Da Costa D, Brady WJ, Edhouse J; Bradycardias and atrioventricular conduction block. BMJ. 2002 Mar 2324(7336):535-8.
  2. ^ Adult Bradycardia Algorithm; Resuscitation Council (UK), 2015
  3. ^ Guidelines on cardiac pacing and cardiac resynchronization therapy; European Society of Cardiology (2013)
  4. ^ Mason KP, Lonnqvist PA; Bradycardia in perspective-not all reductions in heart rate need immediate intervention. Paediatr Anaesth. 2015 Jan25(1):44-51. . doi:10.1111/pan.12584.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć). Epub 2014 Nov 20.
  5. ^ Sohinki D, Obel OA; Newer algorithms in bradycardia management. Cardiol Clin. 2014 May32(2):283-92. . doi:10.1016/j.ccl.2014.01.004.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć). Epub 2014 Feb 15.
  6. ^ Ufberg, JW; Clark, JS (February 2006). "Bradydysrhythmias and atrioventricular conduction blocks". Emerg. Med. Clin. North Am. 24 (1): 1–9,
  7. ^ Milivoje P. Dostić, Analiza faktora rizika za nastanak aritmija tokom opšte anestezije, Doktorska disertacija, Univerzitet u Kragujevcu, Medicinski fakultet, Kragujevac 2012.
  8. ^ Semelka M, Gera J, Usman S. Sick sinus syndrome: a review. Am Fam Physician. 2013 May 15. 87(10):691-6.
  9. ^ „Sinus Bradycardia: Background, Pathophysiology, Etiology”. 2020-12-06. 

Spoljašnje veze uredi


 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).