Branko Gavela (pozorišni reditelj)
Branko Gavela (Zagreb, 28. jul 1885 — Zagreb, 8. april 1962) bio je jugoslovenski pozorišni reditelj, prevodilac i pozorišni kritičar.
Branko Gavela | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 28. jul 1885. |
Mesto rođenja | Zagreb, Austro-Ugarska |
Datum smrti | 22. april 1962.77 god.) ( |
Mesto smrti | Zagreb, SFRJ |
Biografija
urediMaturirao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1903. godine.[1]
Filozofiju, germanistiku i slavistiku studirao je u Beču.[2] U Beču je i doktorirao 1908. godine. Od 1909. godine bio je zaposlen u zagrebačkoj Univerzitetskoj biblioteci.
On je pisao pozorišne kritike u dnevniku Agramer Tagblatt, a 1914. godine prvi puta režirao je u HNK.[2]
Upravljao je dramom HNK i postavljao svoje najbolje predstave, te realizovao brojna dela opernoga repertoara. Zalagao se za scensko izvođenje hrvatske dramske baštine.[2]
Režirao je u godinama nakon Drugoga svjetskoga rata u Bratislavi, Ostravi i Ljubljani, a od 1949. godine ponovno je u svom rodnom gradu, a 1950. godine preustrojio je zagrebačku Zemaljsku glumačku školu u Akademiju za kazališnu umjetnost (danas ADU).[2]
Godine 1953. pokrenuo je utemeljenje Zagrebačkog dramskog kazališta (danas Gradsko dramsko kazalište Gavella).[2]
Režirao je oko 270 dramskih, opernih i operetnih dela. Preveo je oko 30 komada sa francuskog, engleskog, slovačkog.[2]
Obavljao je funkciju rektora Akademije dramske umetnosti u Zagrebu.[2]
Bio je redovni član JAZU od 1961. godine u odeljenju za filologiju.[2]
Bavio se suđenjem fudbalskih utakmica.[3]
Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj.[4]
Njegova kćerka poznata je hrvatska spisateljica Ivana Batušić, unuk akademik i teatrolog Nikola Batušić a unuka profesorka francuskog Ivon Vrhovac.
Nagrade
urediDela
uredi- Hrvatsko glumište: analiza nastajanja njegova stila, Zora, Zagreb, 1953. (Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982)
- Glumac i kazalište, Sterijino pozorje, Novi Sad, 1967. (na slov. jeziku Igralec in gledališće, Ljubljana, 1968)
- Književnost i kazalište, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
- Eseji, studije, kritike / Albert Haler, Mihovil Kombol, Branko Gavella, Ljubomir Maraković, (prir. Nikola Batušić i Dubravko Jelčić), Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 86, Zora-Matica hrvatska, Zagreb, 1971.
- Drama i teatr, Moskva, 1976.
- Teorija glume, (prir. Nikola Batušić i Marin Blažević), Centar za dramsku umjetnost, Zagreb, 2005.
- Dvostruko lice govora, (prir. Sibila Petlevski), Centar za dramsku umjetnost, Zagreb, 2005.
Teatrografija
uredi- Zauzeće tvrđave, 23.07.1919, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Zauzeće tvrđave, 22.09.1923, Novi Sad, Narodno pozorište[6]
- Ponoć, 15.03.1924, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Florentinski šešir, 16.01.1925, Novi Sad, Srpsko narodno pozorište[6]
- Figarova ženidba, 12.05.1926, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Loengrin, 24.06.1926, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Pirovanje, 23.09.1926, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Ukroćena goropad, 17.12.1926, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Karlova tetka, 14.05.1927, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Magbet, 26.05.1927, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Henrih IV, 22.09.1927, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Džaz - band, 12.10.1927, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Dogoreli krov, 16.12.1927, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Sirano od Beržerak, 07.02.1928, Beograd, Narodno pozorište[6]
- U Bečkom Novom Mestu, 30.04.1928, Beograd, Narodno pozorište[6]
- U agoniji, 16.06.1928, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Zeleni frak, 27.06.1928, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Hasanaginica, 13.10.1928, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Dobri vojnik Švejk, 04.11.1928, Novi Sad, Srpsko narodno pozorište[6]
- Dobri vojnik Švejk, 24.11.1928, Novi Sad, Novosadsko-osječko pozorište[6]
- Rodoljupci, 08.03.1929, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Dubrovačka trilogija, 27.04.1929, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Gospoda Glembajevi, 11.05.1929, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Zeleni frak, 25.05.1929, Novi Sad, Novosadsko-osječko pozorište[6]
- Knez od Zete, 01.06.1929, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Dobri vojnik Švejk, 21.09.1929, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Triput venčani, 12.12.1929, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Rodoljupci, 12.03.1930, Novi Sad, Novosadsko-osječko pozorište[6]
- Na tri kralja, 29.03.1930, Novi Sad, Novosadsko-osječko pozorište[6]
- Leda, 30.04.1930, Novi Sad, Novosadsko-osječko pozorište[6]
- Topaz, 31.05.1930, Novi Sad, Novosadsko-osječko pozorište[6]
- Na kraju puta, 18.10.1930, Novi Sad, Novosadsko-osječko pozorište[6]
- Bekstvo, 16.09.1931, Novi Sad, Novosadsko-osječko pozorište[6]
- Ništa bez muške glave, 06.10.1931, Novi Sad, Novosadsko-osječko pozorište[6]
- Dubrovačka trilogija, 07.11.1931, Novi Sad, Novosadsko-osječko pozorište[6]
- Zeleni frak, 15.09.1936, Novi Sad, Narodno pozorište Dunavske banovine[6]
- Ljudi na santi, 13.03.1937, Novi Sad, Narodno pozorište Dunavske banovine[6]
- Ljudi na santi, 09.10.1937, Novi Sad, Srpsko narodno pozorište[6]
- Hamlet, 27.11.1937, Novi Sad, Narodno pozorište Dunavske banovine[6]
- Bogojavljenska noć, 31.01.1939, Novi Sad, Narodno pozorište Dunavske banovine[6]
- Peć, 13.06.1939, Novi Sad, Narodno pozorište Dunavske banovine[6]
- Bogojavljenska noć, 27.12.1939, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Henri IV, 11.12.1952, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Henri IV, 15.12.1952, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Hovanščina, 10.02.1955, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Knez Igor, 04.04.1955, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Kir Janja, 28.03.1956, Beograd, Narodno pozorište[6]
- Dubrovačka trilogija, 24.01.1958, Beograd, Jugoslovensko dramsko pozorište[6]
- Ifigenija na Tauridi, 27.01.1960, Beograd, Jugoslovensko dramsko pozorište[6]
Reference
uredi- ^ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007), Zagreb, 2007, str. 923., ISBN 978-953-95772-0-7
- ^ a b v g d đ e ž „dr. Branko Gavella - Gavella”. www.gavella.hr. Pristupljeno 2021-12-16.
- ^ „90 godina od prve hrvatske prvenstvene utakmice - Sportnet”. sportnet.rtl.hr. Arhivirano iz originala 16. 12. 2021. g. Pristupljeno 2021-12-16.
- ^ „Znameniti ljudi pokopani na Mirogoju” (na jeziku: Croatian). Mirogoj Cemetery. Pristupljeno 9. 11. 2010.
- ^ „Dobitnici 1959-2005” (na jeziku: Croatian). Ministry of Culture. Pristupljeno 7. 11. 2010.
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č dž š aa ab av ag ad ađ ae až az ai aj ak al alj am an anj ao ap „Muzej pozorišne umetnosti Srbije”. teatroslov.mpus.org.rs. Pristupljeno 2021-12-16.