Brza hrana, ili fast-fud (engl. fast food), hrana je koja se vrlo brzo sprema i servira, njena glavna prednost je to što je jeftina. To je takođe hrana koja se u više slučajeva podgreva. Smatra se da je brza hrana jedan od simbola modernog Zapada i nužda brzog načina života, koji ima sve brži i stresni ritam u državama turbokapitalizma. Ova hrana se u žargonu naziva džank-fud (engl. junk food) što u prevodu znači „hrana smeće” — zbog niske nutricionionističke vrednosti.

Hamburger, simbol brze hrane

Lanci restorana brze hrane su simbol globalizacije i uticaja SAD. Restorani brze hrane tradicionalno se razlikuju po svojoj sposobnosti da služe hranu koristeći drajv-tru pristup. Prodajna mesta mogu biti štandovi ili kiosci, koji ne mogu da pruže zaklon ili mesto za sedenje,[1] ili restorani brze hrane (takođe poznati kao restorani brze usluge). Franšize koje funkcionišu kao deo lanca restorana imaju standardizovane prehrambene produkte dopremljene do svakog restorana iz centralnih lokacija.[2]

Konzumiranje brze hrane je povezano, između ostalog, sa kolorektalnim kancerom, gojaznošću, visokim holesterolom, i depresijom.[3][4][5][6] Mnogi vidovi brze hrane imaju tendenciju da budu bogati zasićenim mastima, šećerom, solima i kalorijama.[7]

Tradicionalna porodična večera u sve većoj meri biva zamenjena konzumiranjem brze hrane. Kao rezultat toga, vreme koje se ulaže u pripremu hrane se smanjuje, te prosečni par u Sjedinjenim Državama troši oko 47 minuta dnevno na pripremu hrane prema podacima iz 2013. godine.[8]

Lanci restorana uredi

Danas najpoznatiji lanac restorana brze hrane u svetu je svakako Mekdonalds (engl. McDonalds).

Slede takođe veliki lanci, kao što su:

Bolesti koje izaziva brza hrana uredi

Gojaznost se definiše kao povećanje telesne težine u odnosu na idealnu težinu za 15%. Svakih pola kilograma iznad idealne težine skraćuje životni vek za mesec dana.

Šećerna bolest ili dijabetes je hronični, neizlečivi sistemski poremećaj metabolizma, koji se karakteriše trajno povišenim nivoom glukoze u krvi. Uglavnom je uslovljen naslednim faktorima, a nastaje zbog smanjene sekrecije ili smanjenog biološkog dejstva hormona insulina, odnosno u kombinaciji ova dva faktora.

Povišeni krvni pritisak ili hipertenzija nastaje kada srce nije u mogućnosti da normalnim funkcionisanjem sprovede krv i kiseonik u tkiva i organe, zbog prepreka koje nastaju u arterijama. Otpori koje srce savladava usled suženosti, krtosti, tvrdoće i smanjenja elastičnosti vena i arterija naprežu rad srca i vremenom dovode do slabljenja i malaksavanja srčanog mišića. Arteroskleroza je jedna od najčešćih posledica povišenog krvnog pritiska i nastaje kada se visok krvni pritisak ne leči, pa nastaje stvrdnjavanje (gubitak elastičnosti) zidova arterija.[9][10][11] Ova bolest je posledica masnoća koje se kreću po organizmu i brže se utiskuju u zidove arterija. Srčani udar nastaje kada dođe do začepljenja arterija koje snabdevaju srce krvlju i nema dotoka krvi u srčani mišić.

Rak (karcinom) - stres i nepravilna ishrana, udruženi sa genetskim faktorima, uzrokovali su početak epidemije raka debelog creva.[12][13][14] Kolorektalni karcinom spada među najučestalije karcinome savremenog čoveka. Od njega u Srbiji godišnje oboli od 3.500 do 4.000 ljudi. Lekari, međutim, tvrde da bi se čak u 90% slučajeva ova bolest mogla uspešno lečiti jednostavnim metodama ukoliko se otkrije na vreme.

Karijes nastaje, pre svega, kao posledica preteranog uzimanja šećera, koji u dejstvu sa ugljenim hidratima, bakterijama i plakovima stvara naslage koje napadaju zubnu gleđ i dovode do kvara zuba.[15][16] Veoma je važno znati da često uzimanje šećera i ugljenih hidrata ubrzava nastajanje ove bolesti i zbog toga deci ne treba davati prekomerno i često konzumiranje slatkiša i veštačkih napitaka.

Alergija predstavlja promenjeno, preosetljivo stanje imunskog sistema pojedinih osoba na materije iz našeg okruženja, a na koje većina ne reaguje, jer suštinski ne predstavljaju pretnju.[17][18]

Anemija ili malokrvnost nastaje usled smanjenog broja crvenih krvnih zrnaca ili broja molekula hemoglobina.[19][20][21][22] Najčešće se javlja usled nedostatka gvozđa ili folne kiseline u organizmu, kao i vitamina B6 i B12 i bakra. Anemija je stanje nedostatka crvenih krvnih zrnaca. U tom slučaju, mali broj eritrocita sadrži manje hemoglobina, zbog čega je dostava kiseonika organima kao što su mozak, srce i mišići smanjena.

Degenerativne bolesti (lat. Degeneratio) su bolesti savremenog čovečanstava izazvane preteranom hemizacijom i zagađenjem okoline, hrane, vazduha. Korišćenje hemijskih sredstava u proizvodnji i preradi hrane bitno utiče na pojavu ovih bolesti. Ove bolesti uključuju promene ćelija, tkiva i organa.

Kiselost organizma (faktor pH) je jedna od najrasprostranjeniji  bolesti savremenog čovečanstva. Posebno utiče na pojavu uporne i teško izlečive bolesti - kandidijaza.[23][24][25] Koncept faktora pH zasniva se na teoriji da je čovekovo zdravlje direktno povezano i zavisi od toga na kom nivou kiselosti - baznosti je telo. Ukoliko je telo previše kiselo, tj. ne postoji balans, tada dolazi do poremećaja koji se manifestuju u obliku velikog broja bolesti.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Jakle, John (1999). Fast Food: Roadside Restaurants in the Automobile Age. Johns Hopkins University Press. ISBN 978-0-8018-6920-4. ; Brueggemann, Walter (1993). Texts Under Negotiation: The Bible and Postmodern Imagination. Fortress Press. ISBN 978-0-8006-2736-2. 
  2. ^ Talwar, Jennifer (2003). Fast Food, Fast Track: Immigrants, Big Business, and the American Dream. Westview Press. ISBN 978-0-8133-4155-2. 
  3. ^ „The link between fast food and depression has been confirmed”. EurekAlert! (na jeziku: engleski). Pristupljeno 22. 4. 2018. 
  4. ^ Pietrangelo, Ann; Carey, Elea. „13 Effects of Fast Food on the Body”. Healthline. Pristupljeno 20. 3. 2016. 
  5. ^ „Susan Cohan Colon Cancer Foundation: Prevention: Eating Well/Diet”. coloncancerfoundation.org. Arhivirano iz originala 18. 10. 2016. g. Pristupljeno 16. 8. 2016. 
  6. ^ Publications, Harvard Health. „Red meat and colon cancer – Harvard Health” (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 22. 12. 2016. g. Pristupljeno 16. 8. 2016. 
  7. ^ Hellesvig-Gaskell, Karen. „Definition of Fast Foods | LIVESTRONG.COM”. LIVESTRONG.COM. Pristupljeno 3. 5. 2016. 
  8. ^ Jaworowska, Agnieszka; Blackham, Toni; Davies, Ian G.; Stevenson, Leonard (1. 5. 2013). „Nutritional challenges and health implications of takeaway and fast food”. Nutrition Reviews (na jeziku: engleski). 71 (5): 310—318. ISSN 0029-6643. PMID 23590707. doi:10.1111/nure.12031. 
  9. ^ „What Is Atherosclerosis? - NHLBI, NIH”. www.nhlbi.nih.gov (na jeziku: engleski). 22. 6. 2016. Pristupljeno 6. 11. 2017. 
  10. ^ „What Are the Signs and Symptoms of Atherosclerosis? - NHLBI, NIH”. www.nhlbi.nih.gov (na jeziku: engleski). 22. 6. 2016. Pristupljeno 5. 11. 2017. 
  11. ^ „Who Is at Risk for Atherosclerosis?”. www.nhlbi.nih.gov (na jeziku: engleski). 22. 6. 2016. Pristupljeno 5. 11. 2017. 
  12. ^ „Colon Cancer Treatment (PDQ®)”. NCI. 12. 5. 2014. Arhivirano iz originala 5. 7. 2014. g. Pristupljeno 29. 6. 2014. 
  13. ^ „Defining Cancer”. National Cancer Institute. 17. 9. 2007. Arhivirano iz originala 25. 6. 2014. g. Pristupljeno 10. 6. 2014. 
  14. ^ „General Information About Colon Cancer”. NCI. 12. 5. 2014. Arhivirano iz originala 4. 7. 2014. g. Pristupljeno 29. 6. 2014. 
  15. ^ Silk, H (mart 2014). „Diseases of the mouth”. Primary Care. 41 (1): 75—90. PMID 24439882. doi:10.1016/j.pop.2013.10.011. 
  16. ^ Laudenbach, JM; Simon, Z (novembar 2014). „Common Dental and Periodontal Diseases: Evaluation and Management”. The Medical Clinics of North America. 98 (6): 1239—1260. PMID 25443675. doi:10.1016/j.mcna.2014.08.002. 
  17. ^ McConnell, Thomas H. (2007). The Nature of Disease: Pathology for the Health Professions. Baltimore, MD: Lippincott Williams & Wilkins. str. 159. ISBN 978-0-7817-5317-3. Arhivirano iz originala 8. 9. 2017. g. 
  18. ^ „Types of Allergic Diseases”. NIAID. 29. 5. 2015. Arhivirano iz originala 17. 6. 2015. g. Pristupljeno 17. 6. 2015. 
  19. ^ „What Is Anemia? – NHLBI, NIH”. www.nhlbi.nih.gov. Arhivirano iz originala 20. 01. 2016. g. Pristupljeno 31. 1. 2016. 
  20. ^ Stedman's medical Dictionary (28th izd.). Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. 2006. str. Anemia. ISBN 978-0-7817-3390-8. 
  21. ^ Rodak BF (2007). Hematology : clinical principles and applications (3rd izd.). Philadelphia: Saunders. str. 220. ISBN 978-1-4160-3006-5. Arhivirano iz originala 25. 4. 2016. g. 
  22. ^ Janz TG, Johnson RL, Rubenstein SD (novembar 2013). „Anemia in the emergency department: evaluation and treatment”. Emergency Medicine Practice. 15 (11): 1—15; quiz 15—6. PMID 24716235. Arhivirano iz originala 18. 10. 2016. g. Pristupljeno 23. 05. 2019. 
  23. ^ „Candidiasis”. cdc.gov. 13. 2. 2014. Arhivirano iz originala 29. 12. 2014. g. Pristupljeno 28. 12. 2014. 
  24. ^ „Symptoms of Oral Candidiasis”. cdc.gov. 13. 2. 2014. Arhivirano iz originala 29. 12. 2014. g. Pristupljeno 28. 12. 2014. 
  25. ^ „Symptoms of Genital / Vulvovaginal Candidiasis”. cdc.gov. 13. 2. 2014. Arhivirano iz originala 29. 12. 2014. g. Pristupljeno 28. 12. 2014. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi