Bričevlje (Bričevje) je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 196 stanovnika.

Bričevlje
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 196
Geografske karakteristike
Koordinate42° 49′ 07″ S; 22° 07′ 29″ I / 42.818666° S; 22.124666° I / 42.818666; 22.124666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina661 m
Bričevlje na karti Srbije
Bričevlje
Bričevlje
Bričevlje na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Položaj uredi

Selo leži južno od varošice Predejana, na visokoj kosi raščlanjenoj potocima. Samo je nekoliko kuća na visokom zemljištu pored Južne Morave. Stanovnici se služe vodom sa izvora i iz bunara. Pojedini krajevi atara nose ove nazive: Kupinski Rid, Rudina, Bakarna Dolina, Ivanov Rid, Kapovac, Ogoreli Senjak, Urap, Selište, Kićenova Čuka, Ajdinska Čuka, Jezero. Atar ovog sela izdužen je oko 4 kilometra od severozapada prema jugoistoku. Širina iznosi oko 3 kilometra. Bričevlje je selo razbijenog tipa sa kyćama koje su veoma rasturene. Zbog toga se iz ovog sela neprimetno prelazi u okolna naselja. Svaki rod ima svoju posebnu mahalu. Zato se mahale zovu po rodovima.

Istorija uredi

U ataru Bričevlja ima starina koje su zaostale od nekog starijeg naselja. Tako se pored sadašnjeg seoskog groblja vide neki „neznani grobovi”. Govori se da su oni od nekog starog naroda. Ovi grobovi imaju pobijene kamenove. Njihov pravac pružanja je isti kao kod grobova sadašnjih stanovnika. Druga zanimljiva starina nalazi se na potesu Bakarna Dolina ispod sela („do nasipa" — druma). Tamo se poznaju tri potkopa. Neki od njih su „dosta duboki”. Pored Bakarne Doline je potes Rudina. Današnje Bričevlje nije mnoro staro selo. Osnovali su ga pre oko 140 do 150 godina preci današnjih rodova Deda Ilijinci i Kovačevci. Oni su poreklom iz nekog mesta u sadašnjoj Crnoj Gori. Posle prvih doseljenika u Bričevlje su dolazili i drugi stanovnici. U sredini Bričevlja postoji mesto Selište sada sa po nekom njivom i „šibacima”. Na Selištu se vidi i po neko „kućište”. Priča se da su tamo živeli preci pojedinih današnjih rodova. Jedno mesto pored Selišta nosi ime Seliška Dolina. U blizini Bričevlja leži varošica Predejane. Osnovana je pored Južne Morave na delovima atara sela Bričevlja i Predejana. Od atara Bričevlja varošica je zahvatila potese zvane Ajiška Dolina i Anište. Na prvom potesu ranije je bio „pašalak”. Ovo selo nije imalo crkvu. O praznicima stanovnici posećuju crkvu u varošici Predejanu. Seosko groblje nalazi se na mestu Slivnica blizu današnje Radivojevićeve Mahale. Seoska slava je Sveti Jovan „proletnji”. Tada se stanovnici Bričevlja i njihovi gosti skupljaju kod krsta u Ljubenovskoj Mahali.[1]

Demografija uredi

U naselju Bričevlje živi 203 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,3 godina (39,8 kod muškaraca i 42,7 kod žena). U naselju ima 75 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,21.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 278
1953. 282
1961. 254
1971. 292
1981. 245
1991. 233 231
2002. 241 244
2011. 196
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
229 95,02%
Romi
  
11 4,56%
Makedonci
  
1 0,41%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 129-131 strana
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi