Valpurgijska noć (nem. i hol. Walpurgisnacht, IPA[valˈpʊʁɡɪsˌnaχt]) noć je 30. aprila uoči dana proslave Svete Valpurge, franačke opatice iz 8. veka. U germanskom folkloru, Valpurgijska noć se još naziva Noć veštica (njem. Hexennacht, hol. Heksennacht), po verovanju da je to noć kada se veštice sastaju na Brokenu, najviše vrhu planine Harc, masivu šumovitih brda u središnjoj Nemačkoj između reka Vezer i Laba.[1] Lokalne varijante Valpurgijske noći se obeležavaju širom Evrope, i to u Holandiji, Nemačkoj, Češkoj, Sloveniji, Švedskoj, Litvaniji, Letoniji, Finskoj i Estoniji.

Valpurgijska noć
ŽanrProslava Svete Valpurge, franačke opatice iz 8. veka
Trajanje30. april − 1. maj
Veb-sajt

Poreklo i istorijat uredi

Valpurgijska noć ili Valborgsmässoafton na švedskom, odnosno Vappu na finskom, je jedna velika svečanost u Švedskoj i Finskoj. Ova tradicija potiče iz Nemačke, odnosno proslave osam vekova igumanije Svete Valpurge u Nemačkoj. Još se od srednjeg veka poslednji dan aprila smatrao krajem zime i početkom leta. U germanskom i nordijskom starom folkloru je postojalo verovanje da se tokom ove smene zli duhovi oslobode (isto verovanje je vezano i za proslavu Noći veštica u drugim kulturama, koja označava smenu letnjeg sa zimskim delom godine). Kako bi uplašili i oterali zle duhove, Nemci su palili velike vatre i ova tradicija je došla u Švedsku u 16. veku. Ali istoričari tvrde da bi tradicija paljenja logorske vatre mogla biti još starija, i da zapravo prvobitno potiče od Kelta. Krajem aprila bilo je uobičajeno puštati stoku na polja i paliti vatre kako bi se uplašila i oterala divlja životinja. Bez obzira na poreklo proslave Valpurgijske noći, danas se ona posmatra kao doček proleća i u Finskoj i u Švedskoj, a takođe je blisko povezana sa đačkim običajima. Za đake Valpurgijska noć predstavlja „dan slobode“. Većina ispita je završena i školska godina se privodi kraju. Đaci nose svoje bele maturantske kape i pevaju pesme kako bi poželeli dobrodošlicu proleću, zelenilu koje buja i svetlijoj budućnosti. U Finskoj proslava počinje u popodnevnim časovima, a u Helsinkiju zvanično započinje stavljanjem kape na statuu (slične ceremonije se takođe odvijaju u drugim gradovima). Ljudi nazdravljaju šampanjcem i jedni drugima žele Srećnu Vlapurgijsku noć. Proslava se odvija cele noći sve do prvomajskog jutra, kada se ljudi sreću u parkovima na piknicima uz šampanjac. Osim šampanjca, popularno je piti i piće Sima (domaća medovina) kao i jesti kolač tippaleipä. Tokom dana grad je ispunjen cvećem, balonima, zvucima pištaljki, a prvomajski praznik protkan je paradama i drugim događajima koji se održavaju po gradu. U švedskim univerzitetskim gradovima Lundu i Upsali, poslednji dan aprila je jedan od najvećih događaja u toku godine. Studenti idu na izlet u parkove rano ujutru, gde se obično piju neverovatne količine alkohola. U parkovima se organizuju koncerti, a u Upsali i trka čamaca na reci Firisan koja protiče kroz centar grada. Svaki od čamaca su napravile grupe studenata i trke čamaca su postale jedna od najvećih atrakcija proslave Valpurgijske noći u Upsali. Više od 30 000 ljudi dolazi da posmatra oko 300 raznobojnih, često ne baš dobro osmišljenih čamaca koji pokušavaju da se spuste niz reku. Nije neuobičajeno da se neki od njih usput prevrne ili potone, pa ako želite da učestvujete, bolje se pripremite za plivanje u hladnoj vodi. Valpurgijska noć je pre javni događaj nego porodična proslava, i ljudi se uveče okupljaju oko javno organizovanih paljenja logorskih vatri. Uglavnom se drže zdravice kako bi poželeli dobrodošlicu proleću uz pratnju pesama koje izvodi hor u čast dolazećem proleću. Jedna od najpopularnijih pesama je „Čežnja za domovinom“, i kako bi shvatili koliko su Šveđani srećni zato što je duga i mračna zima prošla, možete pročitati prvu strofu pesme sa prevodom na engleski jezik.[2]

Zanimljivost uredi

Valpurgijska noć uvek „pada“ 1. maja, odnosno u noći između 30. aprila i 1. maja. Uz to, od davnih vremena na taj dan se slavio i paganski praznik Beltane u čast prirode i plodnosti. Tom prilikom se pale vatre igraju se igre i pleše se u čast prirode.[3]

Reference uredi

  1. ^ Miller, Jenni (6. 5. 2016). „These Witches Dancing to German Reggae Are Having More Fun Than You”. The Cut. Pristupljeno 25. 10. 2016. 
  2. ^ „Šta je Valpurgijska noć?”. Skandinavski kutak. Pristupljeno 31. 5. 2020. 
  3. ^ „Da li zaista znate šta i koga slavite 1. maja?”. IN4S. Pristupljeno 31. 5. 2020. 

Vidi još uredi

  • Beltejn
  • Noć Svih svetih
  • Prvi maj
  • Mefistofele