Veliki Perm (rus. Пермь Великая) ili samo Perm, bio je srednjovekovna država naroda Komi, a danas je Permska Pokrajina, konstitutivni subjekt Ruske Federacije. Glavni grad države bio je Čerdinj.[1]

Veliki Perm
Permь Velikaя

Geografija
Glavni grad Čerdinj
Društvo
Službeni jezik komi-permjački
Religija politeizam, pravoslavlje
Politika
Oblik države monarhija
Istorija
 — Osnivanje 1323.
 — Ukidanje 1505.
Zemlje prethodnice i naslednice
Prethodnice: Naslednice:
Novgorodska republika Velika moskovska kneževina

Poreklo imena Perm nije poznato, postoje izvori da je grad Čerdinj bio poznat kao Veliki Perm, dok neki istoričari smatraju da je naziv Perm dat jer je on na lokalnom jeziku označavao trgovce ili tržište. Čerdinj je bio centralni trgovački grad države i sedište svih organa.[2][3][4] Opšti region Velikog Perma poznat je kao visu u geografiji i kartografiji u srednjovekovnom islamu i pominje se u radovima arapskih putopisaca Ahmeda idb Fadlana, Jakuta al-Hamavija i mnogih drugih. Izraz veps je verovatno izveden od imena naroda Vepsi, koji su se naselili oko jezera Ladoga i reke Suhona.[5]

Kneževina Veliki Perm uredi

 
Karta severnog dela Rusija, uključujući i Permiju. Autor Gerhard Merkator, Amsterdam 1595. godine

Kneževina Veliki Perm (rus. Великопермское княжество, Velikopermskoye knyazhestvo) bila je zaseban Komi-permjački entitet u 14. i 15. veku, a te povlastice dobila je od Novgorodske republike. Kneževina je zadržala stepen autonomije pod Velikom moskovskom kneževinom, ali je na kraju dospela pod totalnu vlast Novgorodske republike, 1505. godine.

Kneževina se nalazila u oblasti reke Kama i održavala bliske veze sa obližnjim Permom od Vičegde. Obe države Perm plaćale su danak Novgorodskoj republici u periodu od 9. do 10. veka. Perm od Vičegde je hrišćanizovan od strane Stefana Permskog u 14. veku i kasnije podređen Velikoj moskovskoj kneževini. Godine 1451. kuća prinčeva Perma preuzela je kontrolu nad oba Perma, koji su bili pod kontrolom Velike moskovske kneževine. Ipak Veliki Perm je ubrzo izborio nezavisnost, okružen Velikom moskovskom kneževinom, Novgorodskom republikom i Kazanjskim kanatom. Godine 1472. vojska Velike moskovske kneževine pobedila je Veliku Permu i zarobila njihovog princa.[6]

Do početka 18. veka, Veliki Perm nalazio se u okviru rejona reke Kama u južnom delu zemlje kojom je vladala porodica Stroganov. Današnji prostor bivše države Veliki Perm nalazi se na prostoru Permske pokrajine, konstitutivnog subjekta Ruske Federacije.

Reference uredi

  1. ^ Article on Cherdyn at uraltourism.com.
  2. ^ Ferdinand Heinrich Müller, Der ugrische Volksstamm, oder Untersuchungen über die Ländergebiete am Ural und am Kaukasus, in historischer, geographischer und ethnographischer Beziehung (1839), 334.
  3. ^ E.g. Allan S. C. Ross, "OWN Bjarmar : Russian Perm", Leeds Studies in English and Kindred Languages 6 (1937), 5-13. Ross (1937) suggests that the name is from an Old Norse term for "edge, shore", the bjarmar being the "people from the edge", a name which would then have been taken over by the population and changed to permi.
  4. ^ Reallexikon der germanischen Altertumskunde, vol. 33. str. 425.
  5. ^ Janet Martin, 'Treasure from the Land of Darkness:The Fur Trade and its significance for Medieval Russia',1986,pp. 7.
  6. ^ Article on Great Perm at heritage.perm.ru Arhivirano 2006-09-29 na sajtu Wayback Machine

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi