Venkatraman Ramakrišnan

Venkatraman Venki Ramakrišnan (Čidambaram, 5. april 1952) indijski je strukturni biolog poreklom iz Indije i trenutno je na poziciji predsednika Kraljevskog društva. Dobitnik je Nobelove nagrade za hemiju 2009. godine, zajedno sa Tomasom Stajcom i Adom Jonat, za rad na strukturi i funkciji ribozoma.[1][2][3]

Venkatraman Ramakrišnan
Venkatraman Venki Ramakrišnan
Lični podaci
Datum rođenja(1952-04-05)5. april 1952.(72 god.)
Mesto rođenjaČidambaram, Indija
NagradeNobelova nagrada za hemiju, 2009.
Zvanični veb-sajt
www.mrc-lmb.cam.ac.uk/ribo/homepage/ramak/index.html

Od 1999. godine do danas radi kao lider grupe Medicinskog istraživačkog saveta u laboratoriji za molekularnu biologiju na Univerzitetu u Kembridžu.[4][5][6][7][8]

Biografija uredi

Venkatraman Ramakrišnan je rođen u gradu Čidambaram, u saveznoj državi Tamil Nadu u Indiji 5. aprila 1952. godine.[9] Rođen je u hindu-bramanskoj porodici, oba roditelja su mu bili akademski građani koji se zanimali naukom. Otac mu je bio šef katedre za biohemiju na Maharaja Sajarijao Univerzitetu u Barodi,[10][11] a u vreme Venkatramanovog rođenja, on je bio na postdoktorskim studijama u Americi. Njegova majka je završila doktorske studije na Univerzitetu Makgil u Kanadi za svega 18 meseci. Takođe, njegova mlađa sestra je profesorka imunologije i infektivnih bolesti na Univerzitetu u Kembridžu.

Cela porodica se preselila u grad Vadodara (tada pod nazivom Baroda) kada je Venki imao tri godine, gde se on kasnije i školovao. Diplomirao je fiziku 1971. godine na Univerzitetu u Barodi.

Odmah nakon diplomiranja, preselio se u Sjedinjene države, gde je nastavio školovanje, prvo stekavši zvanje doktora nauke 1976. godine na Univerzitetu u Ohaju.[12] Doktorska disertacija je bilo istraživanje feroelektričnog faznog prelaza kalijum-dihidrogenfosfata. Nakon toga Ramakrišnan se preusmerava sa teorijske fizike na biologiju na Univerzitetu u Kaliforniji, u San Dijegu.

Prvi put se susreo sa radom na ribozomima kao postdoktorski istraživač na Univerzitetu Jejl. Zanimljivo, u tom periodu nije mogao da nađe posao na fakultetu iako je konkurisao na preko 50 različitih univerziteta širom Sjedinjenih država.

Međutim, Venkatraman Ramakrišnan je nastavio da radi na istraživanju ribozoma 1983-1995. godine u Brukhejvenskoj nacionalnoj laboratoriji.

Reference uredi

  1. ^ „2009 Chemistry Nobel Laureates”. Nobel Foundation. 2009. Pristupljeno 2009-10-14. 
  2. ^ Rodnina, Marina V.; Wintermeyer, Wolfgang (2010). „The ribosome goes Nobel”. Trends in Biochemical Sciences. 35 (1): 1—5. PMID 19962317. doi:10.1016/j.tibs.2009.11.003. 
  3. ^ Venkatraman Ramakrishnan Audio Interview Official Nobel Foundation website telephone interview
  4. ^ Nair, Prashant (2011). „Profile of Venkatraman Ramakrishnan”. Proceedings of the National Academy of Sciences. 108 (38): 15676—15678. Bibcode:2011PNAS..10815676N. PMC 3179092 . PMID 21914843. doi:10.1073/pnas.1113044108.   
  5. ^ „Biologist Venki Ramakrishnan to lead Royal Society”. BBC News. London. 2015-03-18. Arhivirano iz originala 2015-10-10. g. 
  6. ^ James, Nathan Rhys (2017). Structural insights into noncanonical mechanisms of translation. cam.ac.uk (Teza). University of Cambridge. OCLC 1064932062. doi:10.17863/CAM.13713. EThOS uk.bl.ethos.725540.  Šablon:Free access
  7. ^ Venki Ramakrishnan Zvanični veb-sajt  
  8. ^ Ramakrishnan, Venki (2018). Gene machine. The race to decipher the secrets of the ribosome. London: Oneworld. ISBN 9781786074362. OCLC 1080631601. Arhivirano iz originala 27. 03. 2019. g. Pristupljeno 15. 01. 2021. 
  9. ^ „Common root: Tamil Nadu gets its third laureate”. Times of India. TNN. 8. 10. 2009. 
  10. ^ http://www.asianwindow.com/tag/venkatraman-venki-ramakrishnan/
  11. ^ Ramakrishnan, C. V.; Banerjee, B. N. (1951). „Mould Lipase: Effect of Addition of Vitamins and Sterol to the Cake Medium on the Growth and the Activity of the Lipolytic Mould”. Nature. 168 (4282): 917—918. Bibcode:1951Natur.168..917R. PMID 14899529. S2CID 4244697. doi:10.1038/168917a0. 
  12. ^ Ramakrishnan, Venkatraman (1976). The Green function theory of the ferroelectric phase transition in KDP (Teza). Ohio University. OCLC 3079828. ProQuest 302809453.