Vesna Kosorić (Valjevo, 1979) srpska je arhitektica. Bavi se arhitekturom, održivim razvojem, ekološkim građenjem, energetskom efikasnošću, a najaktivnija je u oblastima realizacije održivih projekata, zaštite životne sredine, ekonomike energetike i energetske bezbednosti.

Vesna Kosorić
Datum rođenja1979.
Mesto rođenjaValjevoSFRJ

Biografija

uredi

Rođena je u Valjevskoj Podgorini kao Vesna Radovanović, 1979. godine. Osnovnu školu završila u Osečini, a gimnaziju u Loznici. Diplomirala je arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, kao prvi student generacije ’98.[1] Na istom fakultetu je 2007. magistrirarala, a 2009. i doktorirala sa temom „Primena toplotnih prijemnika sunčeve energije u cilju unapređenja energetskih performansi zgrada u Beogradu”.[2] Time je postala najmlađi doktor nauka na ovom uglednom fakultetu. Tokom studija bila je stipendista Opštine Osečina.[3]

Sarađivala je sa konsultantskom grupom Balkan Enerdži Solušns Tim (Balkan Energy Solutions Team) na poljima energetske efikasnosti, ekologije i primene sunčeve energije. U periodu 2004-2005. radila je u preduzeću za projektovanje i inženjering BATES i učestvovala u projektovanju i izvođenju više objekata. Zatim u firmi SEEEA, na razvoju koncepata korišćenja sunčeve energije u arhitekturi, energetski efikasnog i ekološkog građenja. Početkom 2007. godine Vesna je otišla u Švajcarsku.[1] U okviru studentskog programa Evropskog udruženja u oblasti naučnog i tehničkog istraživanja (COST) radila je u Laboratoriji za sunčevu energiju i fiziku zgrada u Lozani na istraživanju integrisanja toplotnih prijemnika sunčeve energije i tržišta toplotnih prijemnika sunčeve energije u Švajcarskoj. Godine 2008. bila je gostujući profesor u Školi za dizajn i životnu sredinu Nacionalnog univerziteta u Singapuru, gde je bila angažovana na projektu Prve zgrade nulte energije u Singapuru. Od 2009. do 2010. bila je postdoktorantica na Institutu za istraživanje solarne energije u Singapuru (SERIS), singapurskog Nacionalniog univerziteta, gde je radila na projektovanju integrisanja sistema fotonaponskih sistema.[4]

Učesnica je Nacionalnog programa energetske efikasnosti pod nazivom „Razvoj i demonstracija hibridnog pasivnog i aktivnog sistema korišćenja sunčeve energije za grejanje, prirodnu ventilaciju, hlađenje, veštačko osvetljenje i druge potrebe električne energije” i autor idejnih rešenja za rekonstrukciju stambenih zgrada na Trgu Republike u Podgorici, u kojima je akcenat bio na poboljšanju energetske efikasnosti i komfora stanovanja, uz primenu aktivnih solarnih sistema u njihovoj materijalizaciji.[3] Članica je Inženjerske komore Srbije od 2007. godine.[4]

Živi u Švajcarskoj, gde radi u preduzeću Baulab (BauLab GmbH), u Oltenu.[5]

Bibliografija

uredi

Pored niza radova objavljenih u stručnim časopisima, Vesna je objavila i dve knjige:

  • Aktivni solarni sistemi (Građevinska knjiga, 2008)[6]
  • Ekološka kuća (Građevinska knjiga, 2008)[7]

Prevela je i bila redaktor nekoliko knjiga u oblasti arhitekture. Osim toga učestvovala je na više stručnih skupova u Srbiji i inostranstvu u oblastima energetske efikasnosti u arhitekturi, savremenih koncepata materijalizacije zgrada, primene sunčeve energije u arhitekturi, ekologije.[3]

Reference

uredi
  1. ^ a b „Vesna Kosorić, najmlađi doktor nauka na arhitekturi - hvatanje Sunca je njen životni izazov”. ekapija.com. 26. 7. 2009. Pristupljeno 5. 3. 2021. 
  2. ^ Kosorić, Vesna (2009). Primena toplotnih prijemnika sunčeve energije u cilju unapređenja energetskih performansi zgrada u Beogradu. Beograd. Pristupljeno 5. 3. 2021. [mrtva veza]
  3. ^ a b v Savić, Dragan (avgust 2009). „Sunce u „službi” građevinaca”. Kolubara. Pristupljeno 5. 3. 2021. 
  4. ^ a b „Vesna Kosorić - podaci za bazu stručnih žena Srbije”. Ženska vlada. Pristupljeno 4. 3. 2021. 
  5. ^ „Vesna Kosoric”. researchgate.net. Pristupljeno 5. 3. 2021. 
  6. ^ Kosorić, Vesna (2008). Aktivni solarni sistemi. Beograd: Građevinska knjiga. ISBN 978-86-395-0534-9. Pristupljeno 5. 3. 2021. [mrtva veza]
  7. ^ Kosorić, Vesna (2008). Ekološka kuća. Beograd: Građevinska knjiga. ISBN 978-86-395-0552-3. Pristupljeno 5. 3. 2021. [mrtva veza]

Spoljašnje veze

uredi