Вештица: роман у сировом стању

Veštica: roman u sirovom stanju: (sveska jednog pisca) (mkd. Вештица) je roman makedonskog romansijera, dramskog pisca, pesnika, esejiste, kritičara i književnog teoretičara Venka Andonovskog (mkd. Венко Андоновски) objavljen 2006. godine.[1] [2]Srpsko izdanje knjige objavila je Zadužbina Petar Kočić iz Beograda i Banja Luke 2013. godine, u prevodu Gordane Jović-Stojkovske.[3]

Veštica: roman u sirovom stanju
Korice izdanja knjige Veštica: roman u sirovom stanju na srpskom jeziku, 2013. godina
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovVeštica
AutorVenko Andonovski
Zemlja Severna Makedonija
JezikMakedonski
Žanr / vrsta delaroman
Izdavanje
Datum2006.
Prevod
PrevodilacGordana Jović-Stojkovska
Datum
izdavanja
2013.
Klasifikacija
ISBN?978-99955-31-42-3

O autoru

uredi

Venko Andonovski (Kumanovo, 1964) je jedan od najznačajnijih i najčitanijih savremenih makedonskih pisaca. Studirao je i doktorirao na Filološkom fakultetu u Skoplju, gde je trenutno profesor teorije književnosti. Dobitnik je „Racinove nagrade“, Nagrade „Utrinskog vesnika“ za roman godine, Nagrade „Stale Popov“ i Nagrade „Balkanika“ za najbolju balkansku knjigu godine. Pisao je poeziju, pripovetke, romane, drame, kao i stručne knjige.[4]

O knjizi

uredi

Venko Andenovski u romanu Veštica govori o genocidu muškaraca nad ženama u 17. veku, kada su veštice spaljivane na lomačama. Govori i o odnosu polova uopšte. Veštice su surova i nežna priča o moći i strasti, a deluje na još dva nivoa: kao izmišljena biografija autora i kao prilika da čitalac učestvuje u romanu, pri čemu on određuje sudbinu likova i autora.[1]

U periodu od 10. do 18. veka U Evropi na lomačama je spaljeno između 250.000 žena, optuženih da su veštice i da su sklopile dogovor sa đavolom, odnosno da su imale polni odnos sa njim. Oni koji su im sudili i bili njihovi tužioci su najčešće bili muževi tih žena. Naime, priča je o jednom od najvećih genocida u dosadašnjoj istoriji čovečanstva: genocidu muškaraca nad ženama, o kome i danas retko ko želi da priča. O ovom zločinu postoji samo malo podataka zapisano, i koji se nalaze u bibliotekama, pod „pravnom“ formulacijom: impotentio ex maleficio (impotencija izazvana zlobom i ozlojeđenošću).[2][5]

Na naslovnoj strani stoji piščeva rečenica kao savet: Upozorenje: nije za osobe mlađe od vetra![5]

Radnja

uredi

U sedamnaestom veku devojka iz Makedonije igrom sudbine odlazi u Hrvatsku. Tamo je veliki progon veštica – žena koje su sklopile seksualni pakt sa đavolom. U isto vreme, iz Italije Padre Benjamin, lični prijatelj Đordana Bruna, dolazi u Hrvatsku da učestvuje u progonu inkvizicije i suđenjima vešticama. Devojku iz Makedonije optužuju da je sklopila pakt sa đavolom samo zato što ne voli svog muža sa kojim je u ugovorenom braku. Njen spasitelj postaje teolog Padre Benjamin umesto da bude njen dželat. Među njima se rađa ognjena ljubav, kao oganj na lomači na kojoj gore jeretici. Da li će devojka stvarno goreti na lomači ili će se ponovo roditi u dvadesetom veku poput pisca koji piše Vešticu i vernog čitaoca koji se poistovećuje sa ženskim likom svog romana?[6]

Nagrade

uredi

Venko Andonovski za roman "Veštica" je dobio književne nagrade "Kočićevo pero" za proleće i leto 2011. godine.[7]

Zanimljivost

uredi

Roman "Veštica" Venka Andonovskog je prva knjiga koja je objavljena u 2013. godini, a njen prvi primerak je, u okviru tradicionalne "Književne staze Djeda Mraza", položen na spomenik Petru Kočiću u Banja Luci.[8] Podatak o prvoj knjizi na svetu u 2013. godini stoji i na koricama knjige.[5]

Reference

uredi
  1. ^ a b „Veštica”. goodreads.com. Pristupljeno 10. 11. 2022. 
  2. ^ a b „Veštica - Roman u sirovom stanju”. goodreads.com. Pristupljeno 10. 11. 2022. 
  3. ^ „Veštica : roman o sirovom stanju : (sveska jednog pisca) /”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 10. 11. 2022. 
  4. ^ „VENKO ANDONOVSKI”. arhipelag.rs. Pristupljeno 9. 11. 2022. 
  5. ^ a b v Andonovski, Venko (2013). Veštica : roman o sirovom stanju : (sveska jednog pisca). Banja Luka; Beograd: Zadužbina "Petar Kočić". str. 5. ISBN 978-99955-31-42-3. 
  6. ^ „Veštica”. shop.kniga.mk. Pristupljeno 10. 11. 2022. 
  7. ^ „"Kočićevo pero" makedonskim piscima”. klix.ba. Pristupljeno 10. 11. 2022. 
  8. ^ „Književna staza Djeda Mraza održana u Banjaluci”. nezavisne.com. Pristupljeno 10. 11. 2022. 

Spoljašnje veze

uredi