Vidmarkova formula

Vidmarkova formula je obrazac za izračunavanje koncentracije alkohola u krvi na osnovu podataka o vrsti i količini popijenog pića (prema izjavi ispitanika ili svedoka), uz podatak o telesnoj masi ispitanika.[1] Nakon brojnih studija o metabolizmu alkohola u organizmu, ovu formulu u praksu je uveo švedski naučnik Erik Vidmark (Erik M.P. Widmark).[2][3]

Izgled mladića starog 22 godine pre (levo) i nakon alkoholisanosti

Značaj

uredi

Vidmarkova formula se i danas primenjuje u forenzičkoj praksi za procenu alkoholisanosti u slučajevima kada nije izvršeno alkotestiranje ili iz nekih razloga nije bilo moguće blagovremeno uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu.[4] Spada u grupu najmanje preciznih metoda za utvrđivanje alkoholisanosti.[2][5]

 
Erik Vidmark, autor formule
c = V h ωalk h ρalk / m h r β h Δt [‰]

u kojoj je:

c – koncentracija alkohola u krvi [‰]ili [g/l],
V – volumen pića [ml],
ωalk – udeo alkohola u piću,
ρalk – gustina etil-alkohola [g/ml],
m – telesna masa ispitanika [kg],
r – prosečan redukcioni faktor – odnos alkohola u krvi i tkivima [l/kg],
β – prosečan eliminacioni faktor, odnosi se na eliminaciju alkohola iz organizma u vremenu [‰/h],
Δt− period od početka pijenja do momenta utvrđivanja alkohola [h].

Za prosečni redukcioni faktor r i prosečni eliminacioni faktor β primenjuju se vrednosti koje su najčešće preporučene u literaturi:[6][7]

  • za muškarce: prosečan redukcioni faktor rm = 0,68 l/kg i prosečan eliminacioni faktor β = 0,15 ‰/h
  • za žene: prosečan redukcioni faktor = 0,61 l/kg i prosečan eliminacioni faktor β = 0,17 ‰/h

Kako Vidmarkov proračun ne uzima u obzir dinamiku pijenja, njegovom primenom na osnovu ukupne količine konzumiranog pića i proteklog vremena dobija se samo teoretska (a ne realna) koncentracija alkohola u krvi, koja može biti viša ili niža od stvarne. Prema tome Vidmarkov proračun, daje teoretsku koncentraciju alkohola na osnovu ukupne količine popijenog pića, i ne isključuje deo alkohola izgubljen eventualnim trajnim resorpcijskim deficitom, dok se alkometrije zasnivaju na merenju resorbovanog alkohola u odgovarajućim uzorcima.[8]

Za kvalitetnije tumačenje rezultata Vidmarkovog proračuna, pored osnovnih podataka o konzumiranom piću i tjelesnoj masi ispitanika, potrebno je pribaviti što više podataka o vremenu i dinamici konzumiranja pića i hrane, zdravstvenom stanju ispitanika i dr., kako bi determinacija stepena alkoholisanosti bila relevantna.[9]

Vidi još

uredi

Izvori

uredi
  1. ^ Carpenter JA. Effects of alcohol on some psychological processes. Quarterly Journal of Studies on Alcohol. 1980;23:274.
  2. ^ a b Tasić, M. i M. Simić: Sudskomedicinski aspekti alkoholisanosti, u Sudska Medicina, Novi Sad (2007) str. 157-175.
  3. ^ Jones, A.W.: The Relationship between Blood Alcohol Concentration (BAC) and Breath Alcohol Concentration (BrAC), A Review of the Evidence, Department of Forensic Genetics and Forensic Toxicology, National Board of Forensic Medicine, Linköping, Sweden, Department for Transport London, Road Safety Web Publication June, 15 (2010).
  4. ^ Simić M. Sudskomedicinski aspekti alkoholisanosti (poglavlje 9). u Tasić M, i sar. Sudska medicina.Novi Sad: Zmaj; 2007. p. 157-175
  5. ^ „Kako je test krvi za alkohol?”. bo.alcoruguru.ru. Pristupljeno 2021-01-29. 
  6. ^ Kovačić, Z.: Toksikološka vještačenja u prometu, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb (1993).
  7. ^ Gruber, E.N.: Vještačenje stupnja alkoholiziranosti, Zbornik stručnih radova alkohološkog glasnika – Priručnik, Zagreb (2003).
  8. ^ Haffner, H.T., M. Graw, A. Dettling, G. Schmitt, A. Schuff: Concentration dependency of the BAC/BrAC (blood alcohol concentration/breath alcohol concentration) conversion factor during the linear elimination phase. International Journal of Legal Medicine, October (2003) 276-281.
  9. ^ Ljiljana Simurdić Primjena metoda za odrđivanje koncentracije alkohola u organizmu i komparacija rezultata., Glasnik hemičara,tehnologa i ekologa Republike Srpske, 11 (2015) 56-64

Literatura

uredi
  • Andreasson, Rune; Jones, A. Wayne: The Life and Work of Erik M. P. Widmark. In: American Journal of Forensic Medicine & Pathology. Band 17(3), September 1996, S. 177–190.

Spoljašnje veze

uredi
 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).